Hestija
Izvor: Wikipedija
Hestija (grč. Ἑστία, Hestía) božica je srca, ognjišta i doma; Kronova i Rejina kći. Hestijin je pandan u rimskoj mitologiji Vesta, zaštitnica grada Rima.
[uredi] Karakteristike
Hestija je obično prikazivana kao skromna žena zaogrnuta veom. Katkad drži procvjetalu granu, a atribut joj je često bio i kotao.
[uredi] Mitologija
Hestija je Zeusova, Posejdonova, Hadova, Demetrina i Herina sestra, najstarija od tri Rejine i Kronove kćeri. Izvorno je bila jedna od dvanaest olimpskih bogova, ali je svoje mjesto dala u korist Dionizu koji će čuvati svetu olimpsku vatru.
Odmah nakon rođenja, Kron je progutao svoju djecu zbog proročanstva svojih roditelja da će ga njegovo dijete svrgnuti. Kron nije uspio progutati Zeusa kojeg je skrila njegova majka. On je na posljetku natjerao Krona da povrati svu djecu te ga je svrgnuo. Hestiju je Reja prva rodila, a Kron ju je posljednju povratio, stoga se za nju kaže da je prva i posljednja, najvažnija i najbeznačajnija, najstarija i najmlađa.
Posejdon i Apolon htjeli au je za ženu, ali se ona pred Zeusom zaklela da će ostati djevicom te je ostala živjeti u Zeusovu srcu. U homerskoj himni navodi se da je živjela u Delfima, a oni su bili srce i središte svih Helena, stoga u oba slučaja ostaje božica srca.
[uredi] Vanjske poveznice
- Hestija u klasičnoj literaturi i umjetnosti ((en))
- Hestiaj u grčkoj mitologiji ((en))
- Homerska himna Hestiji ((en))
