Nürnberški zakoni
Izvor: Wikipedija
Nürnberški zakoni (u hrvatskoj literaturi pojavljuje se i oblik Nirnberški zakoni) su zakoni, doneseni za vrijeme nacizma u Njemačkoj, kojima je institucionaliziran progon Židova, Roma i drugih tzv. nearijevaca na rasnoj osnovi. Tim je zakonima Židovima zabranjeno da obavljaju državne i javne službe, zabranjeni su im brakovi i spolni odnosi sa "arijavcima", zabranjeno je da uzimaju u službu arijevce, zabranjeno im je sudjelovalje u kulturi, sportu isl.
Zakoni su bazirani na rasnoj teoriji, koja Židove, kao Semite (slično i Rome, koji potiču od Dravida, nearijevaca), smatra najnižom rasom, koje treba izolirati i konačno eliminirati. Zato su, za razliku od ranijih antisemitskih progona u Europi, bez razlike obuhvatili i one koji su prešli na kršćanstvo, ili su čak oba njihova roditelja prešla na kršćanstvo prije njihovog rođenja, ali su im troje od djedova i baka nearijevci. (Ako je dvoje, bili su u pre4laznoj kategoriji, što ih većinom nije spasilo od konačnog istreblojenja.)
Progon koji je ovime postao dio zakonskog sustava završio je u masovnom istrebljenju, holokaustu.
Nezavisna država Hrvatska preuzela je u cjelosti Nürnberške zakone i provela ih. Vidi članak Holokaust u NDH.
Nedovršeni članak Nürnberški zakoni koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
