Safvet-beg Bašagić

Izvor: Wikipedija

Safvet-beg Bašagić (Nevesinje, 6. svibnja 1870 - Sarajevo, 9. travnja 1934), bosanski književnik, začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda

Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osnivač je mnogih listova, časopisa i nacionalnih društava. Poznat kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, povjesničar, političar i začetnik.

Bio je predsjednik Bosanskog sabora, utemeljitelj suvremene bošnjačke politike i moderne bošnjačke nacionalne svijesti. Safvet-beg Bašagić je 1900 publicirao Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850., koja je do pojave knjige Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana (Muhamed Hadžijahić) bila standard proučavanja povijesti Bošnjaka. 1894 godine odaziva se pozivu da sudjeluje polaganju kamena temeljca Starčevićevom domu, zbog čega biva prisiljen da položi maturu na Bečkom sveučilištu, gdje sluša orijentalne jezike i povijest. Predavao je arapski jezik na Sarajevskoj velikoj gimnaziji i osnivao bošnjačka društva Gajret, El-Kamer i Muslimanski klub. U Beču dobiva doktorat iz orijentalnih jezika i povijesti islama. Nakon toga postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu, a u međuvremenu biva izabran za zastupnika i potpredsjednika Bosanskog sabora. Nakon Prvog svjetskog rata, Bašagić radi u Zemaljskom muzeju do umirovljenja.