Sufizam
Izvor: Wikipedija

Sufizam (arapski تصو٠, tasawwuf, perzijski عرÙان, Erfan) pripada mistiÄkom uÄenju o islamu.
Otprilike sto godina nakon Muhamedove smrti, postojali su pobožni muslimani, koji su se odricali svakog posjeda, željeli su živjeti jednostavnim životom, a u znak asketizma odijevali su se u grube vunene haljetke (suf). Neki od njih postali su lutajući propvjednici, a drugi su živjeli u duhovnim zajednicama ukojima je bilo upadljivo mnogo žena. Po nekim znaÄajkama, njihov naÄin života podsjeća na kasnije franjevce.
Kroz molitvu i meditaciju sufiji su željeli ponirati sve dublje u Božju ljubav. Molitva sufijske uÄiteljice iz osmog stoljeća Rabie al-Adawiyye bila je: "O Bože, ako te obožavam iz straha od pakla, tada daj neka u paklu izgorim, ako te obožavam radi nade u raj, onda mi ga ne daj. No ako te obožavam zarad tebe samoga, ne ustegni od mene svoju vjeÄnu krasotu!" [1]
Sufiji su meÄ‘u obiÄnim ljudima bili uskoro Å¡tovani kao sveci, a nailazili su na žestok otpor službenog islama. Sufijske bratovÅ¡tine ukljuÄivale su derviÅ¡ke redove i fakirski pokret, a mnogi od njih postoje i danas, najviÅ¡e na sjeveru Afrike.
Jedno od uÄenja koji su sufiji usmeno prenosili s koljena na koljeno bilo je uÄenje o Eneagramu uz pomoć kojega se pomagalo ljudima na putu prema Bogu.
[uredi] Izvori
- ↑ Annemarie Schimmel, Gärten der Erkenntnis: Das Buch der vierzig Sufi-Meister (Düsseldorf und Köln, 1982.) str. 21.
NedovrÅ¡eni Älanak Sufizam koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.