Topaz

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Topaz. Za druga značenja, pogledajte Topaz (razdvojba).

Topaz
Općenito
Kategorija	Mineral
Grupa	nezosilikati
Kemijska formula	Al2(SiO4)(F,OH)2
Identifikacija
Boja	bezbojan, žut, ružičast, plav, zelenkast; umjetno se mogu dobiti plavi topazi
Habitus	kratkoprizmatski do dugoprizmatski kristali koji obično završavaju terminalnim plohama (bazni pinakoid); agregati su radijalno zrakasti, zrnati ili masivni
Kristalni sustav i klasa	rompski; 2/m 2/m 2/m
Sraslaci
Kalavost	savršena po {001}
Lom	školjkast
Tvrdoća	8
Sjaj	staklast
Indeks loma svjetlosti	1.61 - 1.64, no promjenjiv obzirom na kemijski sastav
Prozirnost	proziran do poluproziran
Ogreb	bijeli
Specifična gustoća	3.4 - 3.6
Dolazi uz minerale	kvarc, turmalini, tinjci, brukit, kasiterit, fluorit

Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al₂SiO₄(F,OH)₂. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.

Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.

Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".

Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.

[uredi] Ležišta i nalazišta

Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizira u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit, mikroklin i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku te u SAD-u.

Najveći do sada pronađeni topaz - nazvan "El Dorado" - nađen je u Brazilu 1984. godine, teži 6.2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.

[uredi] Etimologija i upotreba

Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na otok Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U Srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.

Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca studenog, a plavi topaz mjeseca prosinca.

[uredi] Vanjske poveznice

• Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., ISBN 0-471-80580-7 ((en))
• Webmineral ((en))
• Mindat with location data ((en))
• Mineral galleries ((en))