Trilobiti
Izvor: Wikipedija
|
Trilobit |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Asaphiscus wheeleri, trilobit u Utahu,
iz škriljca iz vremena Kambrija |
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
|
||||||||
|
Trilobiti, (grč. trilobites - trorežnat) su najpoznatiji predstavnici podstabla Trilobitomorpha, a pripadaju člankonošcima.
Tijelo im je bilo pokriveno kalcitnim štitom, osobito jakim na leđima. Taj leđni štit bio je raščlanjen uzdužno na tri režnja ili lobusa. Aksijalni lobus štitio je probavni sustav, a pleuralni pokrivali dodatke. Poprečno je tijelo bilo podijeljeno na cephalon (glava), thorax (torzo) i pygidium (donji dio).
Trilobiti su prve životinje s vidnim sustavom. Kao i kukci imali su složene oči koje su razvijene lateralno. Iako su postojale i slijepe grupe, to obilježje je bilo sekundarno i pojavilo se kao prilagodba životu u endobentosu. Disali su na škrge. Kao i gotovo svi člankonošci presvlačili su se tijekom razvoja. U stresnim situacijama mogli su se zarolati poput tapeta.
Većinom su puzali i plivali po dnu mora, gdje su se hranili strvinama. Raznolika morfologija omogućila im je spektar širokih životnih stilova u paleozojskim morima. Prvi put su se pojavili u kambriju, a izumrli su u permu. Najviše ih je nađeno na prostoru bivše Čehoslovačke. Najpoznatiji su predstavnici: Paradoxides bohemicus (srednji kambrij), Agnostus bisiformis (gornji kambrij), Dalmania socialis (donji silur).
