Jordan
From Wikipedia
- Za ostala značenja v. Jordan (razvrstavanje).
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: As-salam al-malaki al-urdoni | |||||
Službeni jezik: | arapski | ||||
Glavni grad: | Amman | ||||
Kralj: | Abdullah II. | ||||
Predsjednik Vlade: | Adnan Badran | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
110. po veličini 92.300 km² 0.01% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2002.): - Gustoća: |
107. po veličini 5.153.378 48/km² |
||||
Neovisnost: | Od Lige naroda 25. svibnja 1946. | ||||
Valuta: | jordanski dinar (100 piastera = 1000 filsa) | ||||
Vremenska zona: | UTC +2 | ||||
Internetski nastavak: | .jo | ||||
Pozivni broj: | +962 | ||||
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan je država na Bliskom istoku u jugozapadnoj Aziji. Na krajnjem jugozapadu kratkom obalom (26 km) izlazi na Crveno more, graniči na zapadu s Izraelom i područjem Zapadne obale, na sjeveru sa Sirijom, na sjeveroistoku s Irakom i na jugu i istoku sa Saudijskom Arabijom.
Povijest Jordana nakon osamostaljenja obilježena je pokušajima balansiranja između strana u izraelsko-palestinskom sukobu. Iako je podržavao težnju Palestinaca za neovisnom državom, Jordan je pod vodstvom kralja Huseina (na vlasti 1953. - 1999.) održavao dobre odnose i s državama Zapada, a 1994. potpisan je mirovni ugovor s Izraelom.
Istočni i južni dio zemlje je dio Sirijske pustinje. Na zapadu se nalazi Jordanska rasjedna dolina kroz koju protječe rijeka Jordan i ulijeva se u Mrtvo more čija je obala (−417 m) najniža točka na površini Zemlje. Planinska područja odvajaju ovu dolinu od pustinje na istoku.
Islam je najzastupljenija religija. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. U Jordanu živi oko 1,7 mil. palestinskih izbjeglica koji uglavnom imaju jordansko državljanstvo.
Nakon dugogodišnje gospodarske ovisnosti o inozemnoj pomoći, izvozu fosfata i potaše te doznakama iseljenika, Jordan je u posljednjih desetak godina krenuo putem reformi i slobodne trgovine. Dugoročni gospodarski rast ovisit će o održanju regionalne stabilnosti.
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar