New Immissions/Updates:
boundless - educate - edutalab - empatico - es-ebooks - es16 - fr16 - fsfiles - hesperian - solidaria - wikipediaforschools
- wikipediaforschoolses - wikipediaforschoolsfr - wikipediaforschoolspt - worldmap -

See also: Liber Liber - Libro Parlato - Liber Musica  - Manuzio -  Liber Liber ISO Files - Alphabetical Order - Multivolume ZIP Complete Archive - PDF Files - OGG Music Files -

PROJECT GUTENBERG HTML: Volume I - Volume II - Volume III - Volume IV - Volume V - Volume VI - Volume VII - Volume VIII - Volume IX

Ascolta ""Volevo solo fare un audiolibro"" su Spreaker.
CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Afganistan - Wikipedia

Afganistan

From Wikipedia

Islamska Republika Afganistan
د افغانستان اسلامي دولت
دولت اسلامی افغانستان
Da Afghanistan Islami Dawlat
Dawlat-e Eslami-e Afghanestan
Zastava Afganistana Image:Afganistan coa small.png
(Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Sououd-e-Melli
Položaj Afganistana
Službeni jezik: perzijski (u Afganistanu dari) i paštu
Glavni grad: Kabul
Predsjednik: Hamid Karzai
Predsjednik Vlade: Hamid Karzai
Površina:
 - ukupno:
 - % vode:
40. po veličini
647.500 km²
0%
Stanovništvo:
 - ukupno (2002.):
 - Gustoća:
38. po veličini
28.717.213
43/km²
Neovisnost: Od Ujedinjenog Kraljevstva
1919.
Valuta: afghani (100 pula)
Vremenska zona: UTC +4:30
Internetski nastavak: .af
Pozivni broj: 93


Afganistan (Dari: Afqânestân; Paštunski: Afğānistān افغانستان) je država u centralnoj Aziji, sjeverno i zapadno od Pakistana, i istočno od Irana. Ukupna porvšina države je 647.500 kvadartnih kilometara. Glavni grad države je Kabul, dok među ostalih važnih gradova treba napomenuti Kandahar i Đalalabad. Ukupno stanovništvo Afganistana je 28.717.213. Od tih, 35% su Paštuni, 30% su Tadžiki, i 15% su Hazara. Afganistan je jedna od najsiromašnijih država u svijetu.


[uredi - уреди] Istorija

Glavni članak: Istorija Avganistana

Afganistan je u zbog svog strateškog položaja dobio nadimak "raskršće Centralne Azije", ali ga je zbog nepristupačnog planinskog terena bilo teško osvojiti i nad njim zadržati vlast. Zbog toga je Afganistan dobio i nadimak "Groblje carstava", a kroz historiju su njime vladali - obično kraće vrijeme - Perzijsko Carstvo, Aleksandar Veliki i Džingis Kan. Afganistan je svoje ime dobio 1746. godine kada je uspostavljena koliko-toliko centralizirana domaća vlast. U 19. vijeku je Afganistan relativno uspješno odupro pokušajima osvajanja od strane Britanskog Imperija, iako je formalno morao prepustiti suverenitet Britancima. No, afganistanski vladari su sve vrijeme vješto koristili borbu Britanaca i Rusa za utjecaj u Centralnoj Aziji. Godine 1919. je Afganistan formalno stekao nezavisnost nakon kraćeg graničnog rata s Britancima u kome ih je pomagala mlada sovjetska država. To je bio temelj prilično dobrih odnosa između Afganistana i SSSR-a u slijedećim desetljećima, usprkos značajnih ideoloških razloga. Sam Afganistan je od 1930-ih do početka 1970-ih zabilježio relativno mirno i prosperitetno razdoblje.

1979. Sovjetski Savez pokreće invaziju Avganistana nakon sukoba koji su započeli državnim udarom najprije Sardara Mohameda Dauda a kasnije komunističke Demokratske Narodne Partije Avganistana. Nakon međunarodnih pritisaka, učestalih napada Mudžahedina (treniranih od strane SAD-a) te gubitka oko 15 huljada vojnika, SSSR se povlači deset godina kasnije, 1989. (pogledaj Sovjetska invazija Avganistana).

Nakon sovjetskog povlačenja Mudžahedini ruše s vlasti avganistanskog komunističkog predsednika Nadžibulah i osvajaju Kabul. Uz kompromis, mudžahedinski lideri, Uzbek Abdul Rašid Dostam i Tadžik Ahmad Šah Masud postavljaju kao predsednika Burhanudina Rabanija 1993.

1994. pojavljuju se Talibani, dotad nepoznata frakcija mudžahedina koja sebe identifikuje kao verske učenike. Oni ubrzo započinju svoje širenje iz susednog Pakistana u smeru Kabula i time avganistanski građanski rat. Talibani postižu brze uspehe u borbi čiji je cilj uspostavljanje krutog islamskog zakona u zemlji. Uz pomoć sukoba između samih bivših protu-sovjetskih mudžahedina, Talibani osvajaju u septembru 1996. Kabul. Rabani, Masud i Dostam povlače se na sjever u tzv. Severnu alijansu, protutalibanski savez etničkih Uzbeka, Tadžika i Hazara. Nastavkom talibanske ofenzive, ovom je savezu krajem 90-tih ostao samo mali, severni dio Avganistana.

Talibanski režim odmah nakon osvajanja Kabula nameće islamski fundamentalistički poredak građanima pod svojom kontrolom. Islamski zakoni najteže pogađaju žene, koje su prisiljene oblačiti burke te im je zabranjeno pohađati školu. Neretka je i smrtna kazna. 1998. nakon terorističkih napada na američka veleposlanstva u Africi, SAD napada nekoliko kampova za obuku terorista al Kaide u Avganistanu krstarećim projektilima. Naime, talibanski režim pružao je utočište toj organizaciji čiji su članovi veterani rata protiv Sovjeta, kao i njezinom čelniku Osama bin Ladenu.

9. septembra 2001. protalibanski bombaši samoubojice ubijaju vođu Severne Alijanse Ahmad Šah Masuda, dok se dva dana kasnije događaju Napadi 11. septembra 2001.

Sedinjene Američke Države 7. oktobra 2001. kao odgovor na terorističke napade od 11. septembra pokreću tzv. Rat protiv terorizma zračnim udarima na ciljeve talibanskog režima i logore za obuku al-Kaide, globalne terorističke mreže Osama bin Ladena. Uz pomoć oporbene Severne Alijanse uspele su da sruše talibanski režim i da isteraju većinu terorista iz zemlje. Preživeli Talibani i teroristi beže u planine na jugu zemlje i pokreću tihi gerilski rat.

Nakon talibanskog povlačenja u gerilu država dolazi pod okupaciju SAD-a i međunarodnih snaga ISAF-a. Članovi Severne Alijanse ulaze u novu afganistansku vojsku te izabire se novi predsjednik, Hamid Karzai.

[uredi - уреди] Administrativna podela

Avganistan je podelen na 34 provincije:

  • 1 Badahsan
  • 2 Badgis
  • 3 Baglan
  • 4 Balk
  • 5 Bamijan
  •    Daikondi
  • 6 Farah
  • 7 Farjab
  • 8 Gazni
  • 9 Gour
  • 10 Helmand
  • 11 Herat
  • 12 Đuzan
  • 13 Kabul
  • 14 Kandahar
  • 15 Kapisa
  • 16 Koust
  • 17 Kunar
  • 18 Kunduz
  • 19 Langmar
  • 20 Lugar
  • 21 Nangarhar
  • 22 Nimruz
  • 23 Nurestan
  • 24 Oruzgan
  • 25 Paktija
  • 26 Paktika
  •     Panjšir
  • 27 Parvan
  • 28 Samangan
  • 29 Saripol
  • 30 Takar
  • 31 Vardak
  • 32 Zabul
Mapa sa avganistanskim provincijama
Mapa sa avganistanskim provincijama

Static Wikipedia (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2006 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu

Static Wikipedia February 2008 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu