Mianmar

From Wikipedia

Unija Mjanma
Image:Mianmar na burmanskom.gif
(Pyidoungzu Myanma Naingngandau)

Image:Mianmar grb.gif (Zastava) (Grb)
Geslo:
Himna: Gabar Majay Bamar Pyay
Službeni jezik:	burmanski
Glavni grad:	Yangôn
Predsjedatelj:	Than Shwe
Predsjednik Vlade:	Soe Win
Površina:  - ukupno:  - % vode:	39. po veličini 678.500 km² nepozn. %
Stanovništvo:  - ukupno (2004.):  - Gustoća:	27. po veličini 42.720.196 62/km²
Neovisnost:	Od Ujedinjenog Kraljevstva 4. siječnja 1948.
Valuta:	kyat (100 pya)
Vremenska zona:	UTC +6:30
Internetski nastavak:	.mm
Pozivni broj:	+95

Mianmar, drugim imenom Burma, službeno Unija Mjanma je država u jugoistočnoj Aziji na obalama Bengalskog zaljeva i Andamanskog mora (dijelova Indijskog oceana). Graniči na zapadu s Bangladešom, na sjeverozapadu s Indijom, na sjeveroistoku s Kinom, na istoku s Laosom te na jugoistoku s Tajlandom.

Sadržaj/Садржај 1 Ime 2 Povijest 3 Zemljopis 4 Stanovništvo 5 Gospodarstvo

[uredi - уреди] Ime

Ime Mianmara odnosno Burme političko je pitanje. Od neovisnosti do 1989. službeno ime zemlje bilo je Unija Burma. Tada je vojna vlada proglasila današnje ime, no promjenu nisu priznale oporbene snage u Burmi i emigraciji, kao ni vlade SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Ipak, novo su ime priznali Ujedinjeni narodi u skladu sa svojim pravilom da svaka zemlja, tj. vlada, ima pravo odrediti vlastito ime.

[uredi - уреди] Povijest

Mianmar je od 1531. do 1885. bio središte neovisnog kraljevstva koje je svoj vrhunac doživjelo sredinom 18. stoljeća kada je pod mianmarskom vlašću bio velik dio susjednog Tajlanda i neke indijske pokrajine. Britanci su postupno, u tri rata od 1824. do 1885. osvojili zemlju i uključili je u sastav Britanske Indije.

Od neovisnosti 1948. Mianmar je, usprkos gospodarskom oporavku, pokazivao znakove političke nestabilnosti koja je kulminirala 1958. kada je vojni vrh preuzeo vlast, a zatim ponovno 1962. kada je vojska svrgnula demokratski izabranu vladu. Politika generala Ne Wina bila je mješavina marksizma i nacionalizma većinskih Burmanaca s gotovo potpunom izolacijom zemlje. Nakon njegovog povlačenja 1988. vlast je preuzela skupina njemu bliskih vojnika na čelu s generalom Sau Maungom koja je isprva nastavila reforme započete pred kraj Winovog razdoblja, ali je nakon 1990. pojačala izolaciju zemlje, ne dopustivši formiranje demokratske vlade nakon izbora na kojima je pobijedila stranka predvođena Aung San Suu Kyi, kćerkom oca mianmarske neovisnosti Aung Sana. Ona je odbila napustiti Mianmar i od tada se uglavnom nalazi u kućnom pritvoru.

[uredi - уреди] Zemljopis

U rubnim dijelovima zemlje te na istoku dominiraju planinski lanci i visoravni (najviši vrh 5.881 m visoki Hkakabo Razi na tromeđi s Indijom i Kinom). U središnjem dijelu nalazi se dolina glavne mianmarske rijeke Irrawaddy i njenih pritoka, ispresijecana niskim gorjima koja se pružaju u smjeru sjever-jug. Klima je, osim u najsjevernijim dijelovima, monsunska.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Dominiraju etnički Burmanci (oko 70% stanovništva) čija je tradicionalna religija teravadski Budizam. U planinama i visoravnima na sjeveru i istoku žive manjinski narodi koji se često oružano sukobljavaju sa središnjim vlastima oko zahtjeva za neovisnošću. Najveći među njima su Shan (oko 9%) i Karen (oko 7%).

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Desetljeća promašene politike marksizma i izolacije učinila su Mianmar jednom od najsiromašnijih zemalja svijeta. Većina stanovnika još se uvijek bavi poljoprivredom. Reformski napori u posljednjem desetljeću bili su tek djelomično uspješni, a sankcije SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana uvedene 2003. dodatno su pogoršale tešku gospodarsku situaciju.