Butan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kraljevina Butan
འབྲུག་ཡུལ
Druk Yul


(Zastava)	(Grb)

Službeni jezik

Dzongkha, engleski

Glavni grad

Thimbu

Kralj

Jigme Singye Wangchuck

Premijer

Lyonpo Yeshey Zimba

Površina
- Ukupno
- % vode

131. na svijetu
47,000
zanemarljiv%

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća

142. na svijetu
2.232.291 prema procjenama 672.425 prema popisu; (iz 2005)
46/km²

Nezavisnost

Ustanovljen 1616.

Valuta

Ngultrum (1/100 chertrum)

Vremenska zona

BTT (UTC +6:00)

Državna himna

"Druk tsendhen"

Internetski nastavak

.bt

Pozivni broj

+975

Kraljevina Butan se nalazi u južnoj Aziji, na padinama Himalaja. Površina oko 47 000 km2, oko 1,5 milion st. U istoimenoj dolini u zapadnom dijelu Butana je i glavni grad Timbu. Reljef obilježavaju planinski vrhovi preko 7 000 metara, klima suptropska, te planinska na sjeveru. Rudno blago: ugljen, bakar, cink. Stočarstvo: goveda, jak.

[uredi] Historija

[uredi] Geografija

Nalazi se na južnim padinama Himalaja. Površine 47 000 km2, graniči sa Indijom na jugu i Kinom (pokrajina Tibet) na sjeveru. Čitav Butan se naslanja na južnu stranu Himalaja, prostirući se od kraja doline rijeke Brahmaputra do vrhova Himalaja. Razlika između rubova doline na jugu Butana i najviših vrhova na sjeveru je 7 000 metara. Najviši vrh, Gangkhar Puensum, je ne 7 541 metar nadmorske visine i najveći je vrh na koji nikad nije stupila ljudska noga.

Na jugu se nalaze šume a u srednjem dijelu plodne ravnice koje su i najgušće naseljen dio kraljevine. Klima je zbog položaja planina različita. Na jugu je suptropska u srednjem dijelu umjerena a na planinama alpska te planinska.

[uredi] Vlada

Butan je kraljevina, međutim u zadnje vrijeme je očigledno nastojanje da se država prevede u parlamentarnu monarhiju. Kralj Butana je do 1998. godine bio apsolutni vladar, međutim nakon pokušaja atentata na prestolonasljednika Jigme Singye Wangchuk te nemira i pobune nepalskih Butanaca kralj je uprkos protivljenju stavio svoje ovlasti na raspolaganje parlamentu. Izvršna vlast je u rukama vijeća ministara (Lhengye Shungtsog) dok je zakonodavna vlast u rukama nacionalnog parlamenta. Trenutno su sve političke stranke zabranjene.

[uredi] Administrativne podjele

[uredi] Privreda

Države Azije
Afganistan \| Armenija \| Azerbejdžan \| Bahrein \| Bangladeš \| Brunej \| Butan\| Egipat \| Filipini \| Gruzija \| Indija \| Indonezija \| Irak \| Iran \| Istočni Timor \| Izrael \| Japan \| Jemen \| Jordan \| Južna Koreja \| Kambodža \| Katar \| Kazahstan \| Kina \| Kipar \| Kirgistan \| Kuvajt \| Laos \| Libanon \| Maldivi \| Malezija \| Mjanmar \| Mongolija \| Nepal \| Oman \| Pakistan \| Rusija \| Saudijska Arabija \| Singapur \| Sirija \| Sjeverna Koreja \| Šri Lanka \| Tadžikistan \| Tajland \| Turkmenistan \| Turska \| Ujedinjeni Arapski Emirati \| Uzbekistan \| Vijetnam
Zavisne teritorije: Hong Kong \| Tajvan \| Pojas Gaze \| Zapadna Obala

Države Azije