Afganistan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

دولت اسلامی افغانستان
Dovlat-e Eslami-je Afghanestan

(Opis) (Opis)
Službeni jezici	Dari (Farsi). Paštunski
Glavni grad	Kabul
Predsjednik	Hamid Karzai
Površina  - Ukupno  - % vode	40. na svijetu (647,500 km²) 0%
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	38. na svijetu 28.717.213 (43/km²)
Nezavisnost	1747. (od Perzije)
Valuta	Afgani
Vremenska zona	UTC +4:30
Državna himna	"Sououd-e-Melli"
Internetski nastavak	.af
Pozivni broj	93

Afganistan ili Avganistan (perzijski: افغانستان, dari: Afqânestân; paštu: Afğānistān) je država u Centralnoj Aziji, sjeverno i zapadno od Pakistana, i istočno od Irana. Ukupna površina države je 647.500 kvadartnih kilometara. Glavni grad države je Kabul, dok među ostalih važnih gradova treba napomenuti Kandahar i Džalalabad. Ukupno stanovništvo Afganistana je 28.717.213. Od tih, 35% su Paštuni, 30% su Tadžici, i 15% su Hazari. Afganistan je jedna od najsiromašnijih država u svijetu.

Sadržaj 1 Historija 2 Vlada 3 Političke podjele 4 Geografija 5 Privreda 6 Stanovništvo 7 Kultura 8 Relevantni članci 9 Vanjski linkovi

[uredi] Historija

Afganistan, koji je često zvan „raskrsnica Centralne Azije“, ima veoma složenu historiju. Kroz razna stoljeća, regija koja je danas poznata kao Afganistan je bila okupirana od strane vanjskih sila kao što su Perzijsko carstvo, Džingis Kan i Aleksandar Veliki.

Afganistan kao država postoji već od 1746. godine sa Duranskim carstvom, ali vlada nad Afganistanom biva data Ujedinjenom Kraljevstvu sve do krunisanja Kralja Amanulaha 1919. godine.

Najznačajniji afganistanski vladari su pripadali plemenu Abdali, čije ime biva promjenjeno u Durani sa Ahmadom Šahom. Oni su pripadali skupini Sadozaj, klana Popalzaj ili skupini Mohamedzaj klana Barakzaj etničkih afgana. Mohamedzajovci bi često davali Sadozajevcima glavne savjetnike koji bi u nekim slučajevima uzeli kraljevsku titulu.

Od 1900. godine 11 vladara su skinuti sa prijestolja nedemokratskim putevima: 1919 (ubistvo), 1929 (abdiciranje), 1929 (javno obezglavljenje), 1933 (ubistvo), 1973 (golpe), 1978 (vješanje), 1979 (vješanje), 1979 (vješanje), 1987 (detronisan), 1992 (golpe), 1996 (golpe), 2001 (golpe).

Zadnje razdoblje unutrašnje stabilizacije Afganistan doživljava od 1933. godine do 1973 sa vladovinom Zahir Šaha. Ipak, 1973 Zahirov djever, Sardar Mohamed Daoud, je pokušao da sprovede golpe, koji mu nije uspio. Daoud i čitava njegova familija je ubijena 1978. kada Narodna stranka Afganistana (komunistička stranka) preuzima vlast još uvijek putem golpa. Opozicija i unutrašnji problemi lijevičarske vladavine su bili veliki. 1979. Sjedinjene Američke Države počinju financirati mudžahedine protiv vlade sa ciljem da Sovjetski savez preuzme mjere protiv njih: tako je 24 Septembra 1979 Sovjetski savez ušao u Afganistan. Naime nakon velikog otpora mudžahedina (Sovjetski savez je izgubio 15000 vojnika u Afganistanu) i sa sve većim pritiskom sa strane svijeta, Sovjetski savez mora se povući nakon deset godina, 1989. godine.

Međutim borbe nastavljaju, ovaj put među mudžahedinskim fakcijama. Tako dolazi do podjeljenja teritorije među različitim skupinama i nastaju Talibani. Najkrvavija svih borbi je 1994 godine kada u Kabulu umire 40.000 ljudi. Uz pomoć Pakistana Talibani preuzimaju vlast 1996.

Talibani uspijevaju da kontroliraju oko 90% države, dok ostalih 10% na sjeveroistoku Afganistana je u rukama Sjeverne alijanse. Talibani pokušavaju da nametnu šerijatski zakon čitavoj državi. Dugo se sumnja da savezništvo Talibana i Pakistana krije terorističke skupine (poput Al Kaide) i tako Afganistan postaje poznat kao epicentar Islamskog fundamentalizma. Početkom 2001. godine Talibani su uništili stari kip Badiamskog Bude (IV-V stoljeće) koji je bio visok 53 metara, najveći na svijetu.

Vojna intervencija SAD-a, zvanično kao reakcija na terorističke napade 11.septembra, ruši talibanski režim. Na kraju 2001. godine najvažnije vođe talibanskih neprijatelja i dijaspore se sastaju u Bonnu da urede buduću strukturu države i nominiraju Hamid Karzaja kao predsjednika u decembru 2001.

Kao posljedica svih ratova, Afganistan je danas zemlja prepuna socijalnih i ekonomskih problema, ipak zemlja se nada da je našla dugo traženu političku stabilizaciju.

[uredi] Vlada

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Nalazi se u u j-z dijelu Azije.Površina 647.500 km2, oko 28 mil stanovnika. Reljef većinom planinski, dok se pustinje nalaze na jugu.Klima kontinentalna sa različitim temperaturama.

[uredi] Privreda

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Kultura

Afganistan je imao zanimljivu kulturu. Jezik pripada iranskoj skupini te je raširen arapski. Književnost je stvarana na perzijskom jeziku. Imali su posebno razvijeno pjesništvo. Zbog Engleske okupacije stvara se mlada, obojena proza. Što se tiče kulture bila je razvijena. Bila je važno prolazno trgovačko područje najviše ima grčko-budističkih tipova umjetnosti u starom vijeku. Nalaze se Budini kipovi visoki 53m i 35m ali su srušen od za vrijeme Bin Ladena. U 10. stoljeću dolazi arapski uticaj i potpuno drugi period.

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

Države Azije
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam
Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala