Gorgija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gorgija (grčki: Γοργἰας, oko 483 - 375 p.n.e.), bio je grčki sofista i retoričar, a živio je u Leontini na Siciliji.
427. godine p.n.e. bio je poslan kao ambasador u Atenu da traži zaštitu od agresije na njegovo rodno mjesto. Kasnije će se smjestiti u Ateni, a preživljavat će učeći retoriku. Umro je u Larisi u Tesaliji.
On je najviše poznat po tome što je prenio retoriku u Grčku, i doprinio difuziji atičkog dijalekta kao jezik literarne proze. Bio je autor izgubljenog djela O prirodi ili Nepostojeći, čiji se sadržaj može zaključiti iz pisanja Sekstusa Empirikusa i nekih eseja. U ovom djelu on tvrdi:
- Ništa ne postoji
- Ako i postoji ne može se spoznati
- Ako se i može spoznati ne može se iskazati
Vjerodostojnost dva retorička djela, Pohvala Helene i Palamedesova Odbrana, koja su njemu pripisana, je nesigurna.
Gorgiji se često pripisuje otkriće filozofskih doktrina solifizma i nihilizma.
[uredi] Relevantni članci
| Predsokratovski filozofi |
|
Miletska škola : Tales · Anaksimandar · Anaksimen Pitagorejski savez : Pitagora · Alkmeon · Filolaj · Arhita Efeska škola : Heraklit – Elejska škola : Ksenofan · Parmenid · Zenon · Melisus Posrednici : Anaksagora · Empedoklo – Atomisti : Leukip · Demokrit |
