Panama
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | španski | ||||
Glavni grad | Panama City | ||||
Predsjednik | Martín Torrijos | ||||
Predsjednik Vlade | |||||
Površina - Ukupno - % vode |
115. na svijetu 78,200 km² 2.9% |
||||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
131. na svijetu 3,000,463 37/km² |
||||
Nezavisnost | 3. novembar 1903. od Kolumbije | ||||
Valuta | Balboa | ||||
Vremenska zona | UTC -5 | ||||
Državna himna | "Himno Istmeño" | ||||
Internetski nastavak | .pa | ||||
Pozivni broj | 507 |
Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvata dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi okean, a na sjeveru na Karipsko more.
Strateški položaj Paname ogleda se u kontroli važnog pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.
Prije dolaska Evropljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Evropljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.
Panama je ostala španskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U decembru 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tokom 20. vijeka panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao preći u panamsku nadležnost.
Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. decembra 1999.
[uredi] Vlada
[uredi] Političke podjele
Podjeljena je na 9 pokrajina.
[uredi] Geografija
Nalazi se u srednjoj Americi u južnom dijelu. Izlazi na Tihi i Atlantski okean. Površine 76 000 km2 te oko 3,5 miliona stanovnika. Gl grad je Panama. Najveći dio zemlji je planinski. Najviši vrh je 3 470 mnv. Klima je tropska vlažna.
[uredi] Privreda
Zbog svog ključnog geografskog položaja, ekonomija Paname je orijentsana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.
[uredi] Stanovništvo
Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo.
Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Države Sjeverne Amerike |
---|
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos |