Sveti Vincent i Grenadini
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
![]() |
|||||
Službeni jezik | engleski | ||||
Glavni grad | Kingstown | ||||
Generalni Guverner | Frederick Ballantyne | ||||
Predsjednik vlade | Ralph Gonsalves | ||||
Površina - Ukupno - % vode |
182. na svijetu 389 zanemarivo% |
||||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
190. na svijetu 119.000 300/km² |
||||
Nezavisnost | 1979 | ||||
Valuta | Istočnokaripski dolar | ||||
Vremenska zona | -4, ljeti -4 | ||||
Državna himna | "St Vincent Land So Beautiful" | ||||
Internetski nastavak | .vc | ||||
Pozivni broj | 1-784 |
Otočna država Sveti Vincent i Grenadini leži u južnom dijelu Malih Antila u Srednjoj Americi, a obuhvaća Sveti Vincent (346 km2) i mnogobrojne Grenadine.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Evropljana na Svetom Vincentu do 18. vijeka. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kahve, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.
Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.
Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.
[uredi] Vlada
Prema Ustavu iz 1979. godine otoci su parlamentarna monarhija s jednim zakonodavnim domom u okviru britanskog Commonwealtha.
[uredi] Političke podjele
[uredi] Geografija
Sveti Vincent je pošumljen skup vulkanskih planina, dok su Grenadini niz niskih koraljnih otoka koji se protežu južno od Svetog Vincenta prema Grenadi.
[uredi] Privreda
Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).
[uredi] Stanovništvo
Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Države Sjeverne Amerike |
---|
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos |