Dominikanska Republika
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | španski | ||||
| Glavni grad | Santo Domingo | ||||
| Predsjednik | Leonel Fernández | ||||
| Predsjednik Vlade | |||||
| Površina - Ukupno - % vode |
138. na svijetu 48,730 km² 1.6% |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
86. na svijetu 8,833,634 181/km² |
||||
| Nezavisnost | 27. februar 1844. | ||||
| Valuta | Peso | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Državna himna | "Quisqueyanos valientes" | ||||
| Internetski nastavak | .do | ||||
| Pozivni broj | 809 i 829 | ||||
Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniola i graniči sa Haitijem. Dominikansku republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Ostrvo Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao otok, je ubrzo istrijebljen. Od 1503. godine španjolci dovoze na otok crnce-robove. Francuzi i španci su 1697. godine podijelili otok. 1795.godine Španija se odrekla svog dijela otoka. 1822-1844 cijeli je otok Hispaniola ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. 1844. godine Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno odvojio. 1930-1961, diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu.1965 SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere, 1966-1978.
[uredi] Vlada
Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.
[uredi] Političke podjele
Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt.
[uredi] Geografija
Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo sa Haitijem.
[uredi] Privreda
Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999 bila 13,8%.
[uredi] Stanovništvo
Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.
Dobna struktura:
- 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
- 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
- 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
- Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)
[uredi] Kultura
U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
| Države Sjeverne Amerike |
|---|
| Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
| Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos |
