Austrijanci
Izvor: Wikipedija
Austrijanci.- Germanski narod bajuvarskog odnosno markomanskog porijekla, nastanjen negdje od kasnog 5. stoljeća na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije, i u prekomorskim zemljama. Austrija je domovina Austrijanaca, nevelika zemlja smještena uz obale Dunava i prekrivena Alpama. Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućio im je da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet. Kroz dugotrajnu zajedničku povijest (n.pr. Austro-Ugarska), Austrijanci imaju mnogo utjecaja od kultura okolnih susjednih zemalja. Po vjeri Austrijanaca su rimokatolici, ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po 'zakonu o religioznoj edukaciji djece', može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati. (74% stanovnika Austrije je katoličko koji pripadaju raznim narodima). Njihove učitelje, ma koliko bila malena njihova vjerska zajednica, plaća država. --Austrijanci govore bavarskim dijalektima (bavarsko-austrijski, odnosno Ost-Oberdeutsch) i u Vorarlbergu alemanskim dijalektima, koji su član germanske grane indoeuropske porodice jezika, i spadaju u visoko-njemačke i time u gornjo-njemačke jezike.
Sadržaj |
[uredi] Ime
Ime Austrijanci iskovano je kod nas od imena države Austrije. Svoju zemlju Austrijanci nazivaju Österreich (ili istočno carstvo 'rajh'; izv. 'Reich'). Porijeklo mu je u starogermanskom Ostarrîchi. Prema drugima ime je možda nastalo od latinskog naziva Marchia orientalis, ili 'istočna granica', jer se nalazila na istočnom rubu Svetog rimskog carstva, ovo bi trebala opravdati riječ 'Ostmark', moderni njemački prijevod starogermanskog "Ostarrîchi". Riječ 'mark' ili 'march', nastala je od franačkog 'marka' (granica), koja je opet potekla iz proto-germanskog 'marko'. Nalazimo je i u latinskom 'margo' (margina), staroirskom 'mruig' ('borderland'), perzijskom 'marz' ('granica, zemlja)'. U starom-engleskom 'mark' označava 'granicu'. -U vrijeme franačke dinastije Karolinga, riječ se rasprostranila Europom. Ime Austrijanaca mogli bi prevesti kao 'narod s istočne granice' (u aluziju na Rimsko carstvo), a to u stvari i jesu.
[uredi] Kratka povijest
Prethistorija i pojava prvih predaka Germana
Područje današnje Austrije naseljeno je još otprije 50,000 godina prije Krista, odnosno od paleolitika. Tragovi ljudske prisutnosti nađeni su, na primjer, u pećinama Gudenus Hohle blizu Weissenkirchen-a i na Schlenken-u kod Hallein-a. To su bila nomadska plemena Ranog kamenog doba koja su živjela od lova. Oko 5,000 godina Prije Krista (neolitik) počinje se javljati uzgoj stoke, ratarstvo, kao i lov, ribolov i sakupljanje. Od neolitskog doba (Wangermann) ovdje se već počinje vaditi sol u rudnicima u Dürrnbergu, Hallstattu, i Hallu. -Tokom Kamenog doba, 4,500 prije Krista javlja se novo stanovništvo koje napreduje uz dolinu Dunava i miješa s domorocima. To su nosioci Dunavske kulture (Danubian culture), oni žive zajedno sa svojom stokom u velikim drvenim kućama, bave se lončarstvom i trguju s mediteranskim narodima za fine sjekire od kamena i kremena. Na nekoliko jezera javljaju se sojenice.
-U Brončano doba u središnjoj Njemačkoj, Bohemiji i Austriji 2,500 prije Krista, javljaju se predmeti od bakra. 2,300 prije Krista Indoeuropljani migriraju u Europu iz jugozapadne Azije. Oni su preci germanskih naroda koji su se naselili u središnjoj i Njemačkoj. Tada su baltički i slavenski narodi na istoku, a Kelti na jugu i zapadu.
Tokom perioda između 2000 i 400. prije Krista, središnja i južna germanska plemena miješaju se s narodom 'Bell-Beaker', izvrsnim metalcima koji su došli iz Španjolske i Portugala. Oni su možda bili Indoeuropljani, možda nisu, ali svakako doprinose razvoju metalurgije a i trguju s narodima baltičke obale i Mediterana.
La Tene (450 prije Krista - 58 iza Krista)
Tokom Kasnog željeznog doba Kelti (kulture La Tene) vladaju današnjom Austrijom, kontrolirajući trgovinu soli, |bakra i željeza. Oni utemeljuju prvu čvrstu državnu strukturu ,nazvanu od Rimljana Noricum (po ilirskom plemenu Norici). Kultura la Tene dobila je ime po keltskom mjestu kod jezera Neuchatel u Švicarskoj. Tu je sredinom 19. stoljeća otkriveno mnogo željeznog oružja, oruđa i nakita.
La Tene kultura bila je pod utjecajem Etruščana i Grka. Kelti se šire središnjom i zapadnom Europom, sve do Jutlanda. To je period početka urbanizacije, novih industrija i umjetnosti. Germanska plemena koja dolaze u kontakt s Keltima apsorbiraju njihovu kulturu. Germanski narodi zamijenit će Kelte Središnje Europe.
Klasično doba i Rimska civilizacija 101 p. Krista - 400 iza Krista
101. prije Krista veliki dio područja južno od Dunava postaje poznat kao Noricum, postaje dio Rimskog carstva. Oni dijele današnju Austriju na tri provincije: Retiju (Voralberg i Tirol), Noricum (Salzburg, Karintija, Štajerska i Gornja i Donja Austrija) i Gornju Panoniju (Bečki bazen, Gradišće i Mađarska).
Dolaze Germani, Slaveni i Avari
166. na granicama rimskih provincija pojavljuju se Germani, oni napadaju u raznim periodima i u 4. stoljeću prodiru kroz granicu. Goti, Rugijanci, Lombardi, Vandali, Ostrogoti gaze preko Bečkog bazena. Alemani ulaze u Retiju, Heruli u današnji Salzburg (prije Juvanum), Goti izbijaju na Dravu. Javaljaju se i Slaveni i Avari, i do danas ima puno slavenskih geografskih imena na cijelom području Austrije osim Vorarlberga i Tirola (na primjer Graz - Gradec). Od 6. stoljeća Bajuvari (preci Bavaraca i 'naših' današnjih Austrijanaca) okupirali su Tirol, Alemani se naseljavaju zapadnije. Slaveni se cijepaju na Sjeverne i Južne, a Bajuvari i Avari zavladaše dolinom Dunava. Od 5 stoljeća Germani su zavladali cijelim Zapadnim rimskim carstvom.
Porijeklo Bavaraca
Prema Richard Jaklitsch-u Bavarci bi trebali biti potomci izgubljenih germanskih plemena Rimljanima poznatim pod imenom Marcomanni. Markomansko porijeklo je u današnjoj Saksoniji, oni kreću na jug u 1 st. Prije Krista i nastanju se u Bohemiji (kasnija Čehoslovačka), tjerajući pred sobom keltsko pleme Boii. U Bohemiji Marcomanni ostaju oko 500 godina, eventualno dajući keltsko ime svojoj domovini. U 2. i 3. stoljeću zauzeti su s ratnim konfliktima protiv Rimljana. Ime Marcomanni znači ljudi s granice' / 'marche'/. Stari keltski naziv za Bohemiju bio je Boja ili Bojos, od čega nastaje Bojoheim, Baiheim, ili Beheim (Kohlrausch). Ime Bavarci , nastalo od Bajuvarii ili Baioarii, znači 'stanovnici zemlji Boii (Leeper). Austrijaci su porijeklom od velikog germanskog naroda poznatog kao Bavarci koji je naseljavao današnju Bavariju (Bayern) i sjevernu Austriju u kasnom 5. i ranom 6. stoljeću . Prvi puta Bavarsko ime se spominje (kao "Baioaria".) 520. godine. Od tog vremena oni vladaju Bavarskom, Tirolom Gornjom Austrijom i Salzburgom.
[uredi] Običaji Austrijanaca
Austrijanci, danas višemilijunski narod, počinje nastajati raspadom plemenskog sustava Bavaraca do kojega dovodi karolinški feudalizam i kasnijim okrupnjivanjem feudalnih posjeda, negdje u XII stoljeću, u 'Landove'. Nastanak Landova dovodi i do političke koncentracije koja počinje Babenbergovcima 1192. i kasnije Habsburgovcima (1282). Raspadom Habsburške Monarhije 1918. Landovi postaju sastavni dijelovi Austrijske Republike. Etnički sastav Landova nije uvijek bavarski, u području Vorarlberga koji su alemanskog porijekla kao i susjedni Germano-Švicarci, stanovništvo se služi jezikom srodnim onom u Švicarskoj. Ovi najzapadniji Austrijanci na glasu su kao imućni industrijalci. Područje Štajerske također u potpunosti ne pripada etnički, jezično ni kulturno samo Bavarcima. Ona nastaje u XII. stoljeću spajanjem bavarskih s karantanskim regijama. Karantanci (po govoru Slaveni) učestvovali su u stvaranju Steiermaka (Štajerske) i Kärntena (Koruške). Osobit jak slavenski (slovenski) utjecaj osjećao se u Koruškoj, pa su se čak još danas neki običaji sačuvali u koruškom Landesbewußtseinu. Slovenski element ipak se postupno topi, danas možda oko 4%. Turizam je danas glavna preokupacija štajerskih Austrijanaca, a stare crkve i lijepa priroda aduti su za njegov daljnji razvoj. U Štajerskoj je ostao naročito živ folklor, ovdje se još može vidjeti i nabaviti popularni grauer Rock (sivi kaputić) i graue Hose. Burgenland ili Gradišće još je jedno područje u kojemu Austrijanci ne udaraju glavni pečat, nego su to ovaj puta Hrvati. Oni ovaj kraj naseljavaju nakon pojave Turaka a došli su iz područja Dalmacije odakle su donesli svoj čakavski jezik. To je ista seoba koja je pokrenula i pretke Molizanskih Hrvata da se nasele u Italiji. Vinogradarstvo, stočarstvo i poljoprivreda glavna su zanimanja Gradišćanaca. Prave Austrijance nalazimo u Donja Donjoj i Gornjoj Austriji, u Tirolu gdje ih smatraju za tipične Austrijance, te naravno u Salzburgu, kulturnom prijestolnicom Austrije i Beču.
Farmerski poslovi i industrija (tekstilna) i turizam glavna su zanimanja Austrijanaca. Veoma su česte malene obiteljske farme na kojima Austrijanci rade. Porijeklo suvremenog austrijskog sigurnosnog socijalnog sistema potječe još s kraja 19 stoljeća. Radnici, službenici, razne službe i farmeri uplaćuju u razne sigurnosne socijalne fondove. Patrijarhalna obitelj u najnovije vrijeme među mladim obiteljima pretvara se u neku partnersku zajednicu u kojoj nastoje živjeti mladi parovi. Najveći dio Austrijanaca ima katoličku vjeru.
== Austrijanci u svijetu == Prema 'Joshua Projectu' /Podaci UN-a/
| Sjedinjene Američke Države | 1,344,000 |
| Italija | 257,000 |
| Njemačka | 189,000 |
| Švicarska | 34,000 |
| Slovenija | 25,000 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 24,000 |
| Novi Zeland | 1,300 |
| Portugal | 500 |
| Hrvatska | 300 |
[uredi] Poznati Austrijanci
Poznati Austrijanci:
- Alfred Adler, psiholog
- Alban Berg, skladatelj
- Ludwig Boltzmann, fizičar
- Christian Doppler, fizičar
- Sigmund Freud, psiholog
- Joseph Haydn, skladatelj
- Adolf Hitler, političar, diktator
- Gustav Klimt, slikar
- Gustav Mahler, skladatelj i dirigent
- Wolfgang Amadeus Mozart, skladatelj
- Robert Musil, književnik
- Rainer Maria Rilke, književnik
- Franz Schubert, skladatelj
- Arnold Schwarzenegger, glumac, sportaš, političar
- Johann Strauß, skladatelj
[uredi] Vanjske poveznice
Vanjske poveznice
