Cisterciti
Izvor: Wikipedija
Veliki crkveni red.
Latinski naziv je 'ordo cisterciensis'. Osnovao ga je, reformiranjem benediktinaca, 1098. godine sveti Robert u mjestu Citeaux, latinski Cistercium u francuskoj pokrajini Burgundiji. Značajan doprinos za širenje Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću. Odijelo im se sastoji od bijelog habita i crnog škapulara. Kad sudjeluju u korskoj molitvi i zajedničkoj liturgiji oblače bijelu široku kukulu. U Hrvatsku su došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II, te u Topuskom osnovali cistercitsku opatiju. U 13. stoljeću još su osnovane opatije u Kutjevu i u Zagrebu na Dolcu. Sredinom 16. stoljeća cisterciti nestaju iz hrvatskih krajeva. Od 1982. godine cistercitska zajednica ponovno postoji u Hrvatskoj u Jastrebarskom. Osnovana je od cistercitske opatije Wettingen-Mehrerau iz Bregenza u Austriji i pripada istoimenoj kongregaciji.
[uredi] Cisterciti u Hrvata
- Jastrebarsko (Hrvatska),
- Opatija Stična (Slovenija),
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Cisterciti koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
