Douala

Izvor: Wikipedija

Kružni tok Deïdo: kip La nouvelle Liberté, zvan Ndjoundjou (= čudovište)

Douala je gospodarsko, poslovno i prometno središte te najveći grad Kameruna. Upravno je središte pokrajine Littoral i departmana Wouri. Grad je glavna luka zemlje, a njome se obavlja i glavnina trgovine susjednog Čada. Prema procjeni iz 2001. Douala je imala 1.494.700 stanovnika.

Sadržaj

1 Zemljopis
- 1.1 Zemljopisni položaj i smještaj
- 1.2 Klima
2 Povijest
3 Demografija
4 Uprava
5 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

[uredi] Zemljopisni položaj i smještaj

Grad se smjestio na rijeci Wouri, na 24 kilometra udaljenosti od ušća u Atlantik. Gradska luka koja se nalazi na delti rijeke predstavlja glavnu luku na razmeđi Zapadne i Srednje Afrike.

Grad se prostire na 210 km² duž obje obale rijeke, koje su povezane samo jednim cestovnim mostom. Veći dio grada leži na lijevoj obali Wourija. Gustoća naseljenosti iznosi 7 117,6 stan./ km². Zemljopisne koordinate grada su: 4° 03' 01" N, 9° 42' 00" E.

[uredi] Klima

Douala leži u zoni tropske klime. Vruću i vlažnu, lokalnu klimu karakterizira približno podjednaka temperatura tijekom cijele godine, koja se kreće oko 26°, te iznimno obilne padaline, posebno tijekom kišnog razdoblja, od lipnja do listopada. Suho se pak razdoblje proteže od studenog do ožujka. Vlažnost zraka kreće se oko 80% u suhom i 99% u kišnom razdoblju.

Ovakva klima osobito pogoduje razmnožavanju komaraca pa tako i širenju malarije.

Douala – Prosječne mjesečne padaline i temperature

Mjesec	Sij	Velj	Ožu	Tra	Svi	Lip	Srp	Kol	Ruj	Lis	Stu	Pro	Godišnji prosjek
[mm]	37	65	175	231	264	426	671	786	601	408	150	33	3847
[° C]	26.8	27.6	27.2	27.0	26.8	25.7	24.8	24.6	25.1	25.5	26.4	26.8	26.2

[uredi] Povijest

Prvobitno je prostor današnjeg grada bio močvarno područje. Prvi Europljani koji su oko 1472. posjetili ovo područje bili su Portugalci. Do 1650. doseljenici iz unutrašnjosti koji su govorili duala jezikom osnovali su na ovome mjestu grad, koji je kasnije, tijekom 18. i 19. stoljeća, bio središte transatlantske trgovine robovima, osobito s portugalskim trgovcima. Od 1860. glavni izvozni proizvod u trgovini s Europljanima bilo je palmino ulje.

1884. Gustav Nachtigal (1834.-1885.) sklopio je u ime kancelara njem. Reicha tzv. "Schutzvertrag" s Akwom i Bellom, kraljevima Douala naroda, pa je Kamerun tako postao njemački protektorat. Prije tog događaja grad je bio poznat pod imenom Cameroons Town; prema tome imenu, Kamerunstadt je otada glavni grad Njemačkog Kameruna. Grad je tu funkciju ispunjavao od 1885. do 1901., kada je glavni grad postala Buea, jer je Nijemcima u tome gradu klima znatno više odgovarala. 1907. dotadašnji Kamerunstadt preimenovan je u Douala, a 1919. postao je dio Francuskih Kameruna. 1920. Francuzi su premjestili glavni grad u Yaoundé, koji je od tog vremena upravno središte zemlje.Od 1940. do 1946. Douala je opet nakratko bila glavni grad Kameruna.

[uredi] Demografija

S 1,5 milijuna stanovnika, Douala je najveći grad u Kamerunu. Grad je ime dobio prema plemenu istog naziva - Douala – koje ga je osnovalo. Međutim, Douala je danas urbani mozaik različitih etničkih skupina iz cijelog Kameruna, s obzirom da je nagli demografski rast posljednjih desetljeća uslijedio kao posljedica ruralnog egzodusa stotina tisuća Kamerunaca, koji su masovno napuštali sela i dolazili u veće gradove. Šire gradsko područje tako broji 1.940.000 stanovnika_[1], što je u skladu s neslužbenim, ali znatno realističnijim procjenama, prema kojima je grad već dostigao brojku od 2 milijuna stanovnika.

Kretanje broja stanovnika