Hermann Göring
Izvor: Wikipedija
| Hermann Wilhelm Göring | |
|---|---|
| 12. siječnja 1893. - 15. listopada 1946. | |
 Hermann Wilhelm Göring |
|
| Mjesto rođenja | Rosenheim, Bavarska, Njemačka |
| Mjesto smrti | Nürnberg, Njemačka |
| Odanost | Njemačka |
| Godine u službi | 1922.-1945. |
| Političko mjesto | Potpredsjednik Trećeg Reicha Zapovjednik Luftwaffea |
| Stranka | NSDAP |
| Služba u vojsci | 1914.-1922. |
| Bitke i ratovi | Prvi svjetski rat Drugi svjetski rat |
Hermann Wilhelm Göring (Rosenheim, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 15. listopada 1946.) je bio njemački feldmaršal, otac Gestapa, vrhovni zapovjdnik njemačkog Luftwaffea i nacistički ratni zločinac. Danas se Göring smatra drugom najmoćnijom osobom u Trećem Reichu.
Göring, čije se prezime može pisati i Goering, rođen je 12. siječnja 1893. u bavarskom mjestu Rosenheim. Školovan je u kadetskoj školi u Karlsruheu, te u časničkoj školi blizu Berlina. U Prvom svjetskom ratu služio je kao pilot, i nakon smrti njegovog kolege Manfreda von Richthofena, postao je vođa zračnih sila. Göring je 1921. godine upoznao Adolfa Hitlera i godinu kasnije je postao jedan od vođa Njemačke nasionalsocijalističke radničke stranke. Ozlijeđen je u neuspješnom “pivskom puču“ 1923., a morfij koji mu je davan da mu olakša bol, učinio ga je doživotnim ovisnikom o drogi. Nakon zabrane pristupa susjednim zemljama na rok od 4 godine, Göring je 1928. je izabran u Reichstag, a 1932. postao je predsjednik tog tijela.
Göring je ministar Luftwaffea postao nakon dolaska nacizma na vlast 1933. On je prije služio kao premijer Prusije, a jednu godinu bio je i ministar vanjskih poslova te šef svih policijskih snaga u Njemačkoj. Godine 1936. postaje ekonomski „diktator“ Njemačke. Kao vođa Luftwaffea, Göring je imao mnoge planove da ga poboljša. Ti planovi uključivali su visoko efektivnu koordinaciju između njemačkih zračnih i kopnenih snaga. Takva vrsta suradnje rezultirala je u jako usoješnim invazijama i osvajanjima Poljske, Norveške, Danske, Nizozemske, Belgije i Francuske 1939. i 1940. Također je izmislio i terorno bombardiranje, s kojim bi svi veći gradovi kao Rotterdam (Nizozemska) i Coventry (Engleska) bili sravnati sa zemljom. Koristio je svoju poziciju kako bi se obogatio i tijekom rata uzimao je k sebi mnoge zaplijenje umjetnine.
Göring se američkkoj vojsci predao 1945. i sudilo mu se, zajedno sa ostalim njemačkim ratnim zločincima, na Međunarodnom Vojnom Tribunalu u Nürnbergu. Pošto je optužen po svim točkama optužnice, osuđen je na smrt vješanjem. No, Göring se 15. listopada 1946., samo nekoliko sati prije nego što mu se trebala izvršiti kazna, otrovao u svojoj ćeliji.
[uredi] Vanjske poveznice
- A survivor and Nuremberg journalist recalls a surreal meeting with Goering By Ernest W. Michel for the JTA November 21, 2005
- TRIAL : Göring trial
- Göring’s last prison interview he gave to US Army Intelligence before the Nuremberg Trials published by World War II Magazine
Adolf Hitler (Kancelar, Predsjednik, NSDAP) | Franz von Papen (nezavisan) | Konstantin von Neurath (nezavisan → NSDAP) | Joachim von Ribbentrop (NSDAP) | Wilhelm Frick (NSDAP) | Heinrich Himmler (NSDAP) | Lutz Graf Schwerin von Krosigk (nezavisan) | Alfred Hugenberg (DNVP) | Kurt Schmitt (NSDAP) | Hjalmar Schacht (nezavisan) | Hermann Göring (NSDAP) | Walther Funk (NSDAP) | Franz Seldte (DVP → NSDAP) | Franz Gürtner (DNVP) | Franz Schlegelberger (NSDAP) | Otto Georg Thierack (NSDAP) | Werner von Blomberg (nezavisan) | Wilhelm Keitel (nezavsian) | Freiherr von Eltz-Rübenach (nezavisan) | Julius Heinrich Dorpmüller (NSDAP) | Wilhelm Ohnesorge (NSDAP) | R. Walther Darré (NSDAP) | Herbert Backe (NSDAP) | Joseph Goebbels (NSDAP) | Bernhard Rust (NSDAP) | Fritz Todt (NSDAP) | Albert Speer (NSDAP) | Alfred Rosenberg (NSDAP) | Hanns Kerrl (NSDAP) | Hermann Muhs (NSDAP) | Otto Meißner (nezavsian) | Hans Lammers (NSDAP) | Martin Bormann (NSDAP) | Karl Hermann Frank (NSDAP)
Rudolf Hess (NSDAP) | Ernst Röhm (NSDAP)
Nedovršeni biografski članak Hermann Göring dopunite prema pravilima Wikipedije.
