Iran
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: Esteglal, azadi, džomhuri-ye eslami (perzijski: Neovisnost, sloboda, islamska republika) | |||||
| Himna: Sorud-e meli-ye džomhuri-ye eslami | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | perzijski | ||||
| Glavni grad: | Teheran | ||||
| Vrhovni vođa: | Ali Hamnei | ||||
| Predsjednik Vlade: | Mahmud Ahmedinedžad | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
17. po veličini 1.648.195 km² 0,7% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
17. po veličini 69.018.924 42/km² |
||||
| Neovisnost: | U 16. stoljeću. | ||||
| Valuta: | rial (100 dinara¹) | ||||
| Vremenska zona: | UTC +3:30 | ||||
| Internetski nastavak: | .ir | ||||
| Pozivni broj: | +98 | ||||
| (1) Izvan upotrebe | |||||
Iran (perzijski : ايران, Irān), službeno: Islamska Republika Iran (جمهوری اسلامی ایرا, Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji. Na zapadu graniči s Irakom i Turskom, na sjeveru s Armenijom, Azerbejdžanom i Turkmenistanom i na istoku s Afganistanom i Pakistanom. Osim toga, na sjeveru izlazi na Kaspijsko more, a na jugu na Perzijski zaljev i Omanski zaljev, dio Indijskog oceana. Službeni kalendar u državi je perzijski kalendar. Iran je bio međunarodno poznat pod imenom Perzija sve do 1935.
Glavni grad Irana je Teheran.
U Iranu prevladava planinski reljef, osobito u zapadnom dijelu u kojem živi većina stanovništva (planinski lanci Zagros i Alborz (Elburs) s najvišom točkom Irana, 5607 m visokim Damavandom). Uz Perzijski zaljev reljef je nizinski, a na istoku prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje s povremenim slanim jezerima.
Islam je najzastupljenija i državna religija. Velika većina muslimana su šijiti. Stanovništvo uglavnom govori iranskim jezicima, među kojima se ističe perzijski kojim govori nešto više od polovice stanovništva. Na sjeverozapadu zemlje živi velika azerbejdžanska zajednica (oko 17 mil., više nego u susjednom Azerbejdžanu).
Nakon islamske revolucije 1979. Iran je postao republika, ali uz izabrani parlament i predsjednika odlučujuću riječ u mnogim pitanjima i pravo veta na većinu odluka imaju vjerski vođe na čelu s vrhovnim vođom (ovu funkciju je do svoje smrti 1989. obavljao Ajatolah Homeini).
Iransko gospodarstvo se temelji na proizvodnji nafte i poljoprivredi. Iran je četvrti po veličini izvoznik nafte i ima 10% dokazanih svjetskih rezervi. Industrijska proizvodnja zaostaje po produktivnosti za zemljama usporedivog BDP-a.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
[uredi] Zemljopis
[uredi] Politika
Glavni članak: Zemljopis Irana
Iran se nalazi u jugozapadnoj Aziji na sjecištu mnogih putova i kultura koje su dominirale svjetskom poviješći.Pretežito je planinska zemlja. Ima izlaz na Kaspijsko jezero te Perzijski zaljev.
[uredi] Stanovništvo
Stanovništvo čini široka lepeza etničkih grupa i većina pripada mediteranskoj, kavkaskoj ili alpskoj grani indoeuropske obitelji, potomcima prvih arijevskih doseljenika na iransku visoravan, ali su česte migracije i osvajanja učinili da iransko stanovništvo čine i brojne druge etničke grupe : Turci, Kurdi, Baluči, Luri,Turkmeni , Arapi, Armenci i Asirci. Također, u Iranu trenutno živi i oko milion i po pripadnika nomadskih plemena Kučan, Kaškai, Šahševan, Afšar, Bahtijar, Gilak i drugih. Velike političke i ekonomske promjene u širem i bližem okruženju zemlje uticale su na sastav stanovništva. Iran je posljednjih desetljeća privukao mnogobrojne izbjeglice iz inozemstva kao i radnu snagu, prvenstveno s indijskog potkontinenta i iz jugoistočne Azije, što je još više doprinijelo raznolikosti njegovog stanovništva.
[uredi] Provincije
Provincije se administriraju iz lokalnog središta, obično najvećeg grada. Upravnik provincije je guverner (استاندار: ostāndār), kojeg postavlja Ministarstvo unutarnjih poslova, a odobrava vlada.
Do 2004. Iran je imao 28 provincija. Nakon donešenog zakona, provincija Khorasan je podjeljena u tri nove: Sjeverni Khorasan, Razavi Khorasan i Južni Khorasan.
|
|
 |
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
Alžir • Indonezija • Irak • Iran • Katar • Kuvajt • Libija • Nigerija • Saudijska Arabija • Ujedinjeni Arapski Emirati • Venezuela
Afganistan • Albanija • Alžir • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Benin • Bjelokosna Obala • Burkina Faso • Brunej • Čad • Džibuti • Egipat • Gabon • Gambija • Gvineja • Gvineja Bisau • Gvajana • Indonezija • Iran • Irak • Jemen • Jordan • Kamerun • Katar • Kazahstan • Kirgistan • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maldivi • Malezija • Mali • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Niger • Nigerija • Oman • Pakistan • Palestina • Saudijska Arabija • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Surinam • Sirija • Tadžikistan • Turska • Tunis • Togo • Turkmenistan • Uganda • Uzbekistan • Ujedinjeni Arapski Emirati
Zemlje s promatračkim statusom: Bosna i Hercegovina • Rusija • Srednjoafrička Republika • Tajland • Turska Republika Sjeverni Cipar
Muslimanske organizacije s promatračkim statusom: Moroska nacionalna oslobodilačka fronta
Međunarodne organizacije s promatračkim statusom: Organizacija za ekonomsku suradnju • Afrička unija • Arapska liga • Pokret nesvrstanih • Ujedinjeni narodi
Nedovršeni članak Iran koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
