London
Izvor: Wikipedija
 |
|
London je glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva. Nalazi se na rijeci Temzi u pokrajini Engleska. London ima 7,421,228 stanovnika (1.1. 2005), s još nekoliko milijuna u širem metropolskom području.
London je važno kulturno, ekonomsko i obrazovno središte Europe i svijeta i, uz Pariz, New York i Tokio, smatra se jednim od svjetskih centara.
Odabran je za domaćina Olimpijskih igara 2012. godine (posljednje, IV. O.I., je ugostio 1908.) London je grad prepun znamenitosti (London Tower, Tower Bridge, London Bridge, Big Ben, Westminsterska palača, Westminsterska opatija...).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Rijeka Temza imala je veoma važnu ulogu kao prometni i trgovački pravac još u vrijeme prije nego su Britaniju osvojili Rimljani (razdoblje između 55. p.n.e. i 43. godine n.e.). London, ili kako su ga Rimljani nazivali Londinium (latinizirano keltsko ime), podignut je na izvanredno povoljnom položaju, u početku kao rimski vojni logor, koji se zahvaljujući više trgovini nego ratovima pretvorio u snažno trgovačko središte. Već godine 61 n.e. Londinium je porušila i opljačkala Boadicea, vladarica keltskog plemena Icena. Potkraj 1. stoljeća grad je utvrđen, sagrađen je veličanstveni forum, te drvena pristaništa, skladišta i ograđeni mol. Londinium je bio izravno povezan s trgovinom kontinentalne Europe. Također je postao i financijsko i upravno središte, a početkom 3. stoljeća počeo se opasivati zidom. U 4. stoljeću dobio je carski naslov Augusta. Stanovništvo mu je vjerojatno naraslo na oko 30.000 ljudi a njegova površina na oko 135 hektara, što je bilo dvostruko više od rimskog Pariza. Grad je ostao po rimskom vlašću sve do njihova povlačenja iz Britanije početkom 5. stoljeća. Povijest Londona tijekom 5. stoljeća i 6. stoljeća slabo je poznata. U 7. stoljeću London je istaknuto središte istočnih Sasa. U 9. stoljeću London su zauzeli Danci. Godine 886. preoteo im ga je kralj Alfred Veliki. Godine 1042 u Londonu je izabran kralj Edvard III. Ispovjednik.
London je bio daleko najveći i najbogatiji grad u Engleskoj u razdoblju od 11. pa do 13. stoljeća. Imao je svoje slobode iako ih je Henrik III. ukinuo 1239. i zbacio gradonačelnika. Gradonačelnik Londona prvi put se spominje u jednoj tužbi iz posljednjeg desetljeća 12. stoljeća, u kojoj jedan od njegovih stanovnika tvrdi: "Dogodilo se što mu drago, London neće imati drugog kralja osim gradonačelnika".
Potkraj 13. stoljeća zabilježeni su prigovori da su mnoge zgrade u Londonu bile toliko blizu jedna drugoj da "među njima nema slobodnog prostora" i da su neki ljudi prisvojili "zidove svojih susjeda bez prava".
London je bio nemirno mjesto, ali puno aktivnosti. Jedan Židov u Kronikama Richarda iz Devizesa (pisanim između 1193. i 1198.) upozorava mladog francuskog kršćanina: "Ako moraš ići u London, brzo prođi kroza nj". Grad je bio pun "glumaca, lakrdijaša, pjevačica, vidara, bludnica, proročica, lihvara, noćnih tipova, mađioničara, mimičara, prosjaka i odrpanaca".
1665. London se suočio sa velikim problemom a to je bila velika epidemija kuge. Vjeruje se da su ju donijeli nizozemski brodovi koji su prevozili pamuk iz Amsterdama. Bolest se brzo širila pa je u jednom trenutku umiralo i do 7000 ljudi tjedno. Čak se i kralj Karlo II. u srpnju mjesecu 1665., bježeći od bolesti, sa obitelji povukao u Oxford. Nikakvi pokušaji suzbijanja bolesti nisu uspjeli dok sama epidemija nije jenjala ostavivši iza sebe mnogo umrlih. Godinu dana poslije, 2. rujna 1666. još jedna tragedija pogodila je London. To je bio veliki požar koji je progutao 13.200 kuća i 87 crkava.
[uredi] Kultura
[uredi] Kazališta
[uredi] Znamenitosti
[uredi] Gradski promet
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o gradu: London treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
