Westminsterska opatija

Izvor: Wikipedija

Sveučilišna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače. To je tradicionalno mjesto krunidbe i pokopa vladara Ujedinjenog kraljevstva.

Sadržaj 1 Povijest 2 Krunidbe 3 Pokopi i komemoracije 3.1 Pokopani 3.1.1 Ulaz 3.1.2 Sjever 3.1.3 Jug 3.1.4 Samostani 3.1.5 Mjesto zbora (sjeverno) 3.2 Komemorirani 3.3 Prmješteni 4 Škole 5 Stranica iz života 6 Popis opata, dekana i biskupa Westminstera 7 Galerija 8 Vidi i 9 Daljnje čitanje 10 Venjske poveznice

[uredi] Povijest

Prema legendi, godine 616. je na tom mjestu, tada poznatom kao Otok Thorney, podignuta crkva posvećena ukazanju Svetog Petra od strane ribara na rijeci Temzi zbog čega je stoljećima postojala tradicija donošenja lososa kao poklona u crkvu. Iako priča o crkvi nije dokazana, činjenica je da je kralj Edgar potpomagao komunu benediktinskih redovnika koja je na tome mjestu postojala oko 970. godine. Crkvu je gradio kralj Edvard III. Ispovjednik između 1045.-1050. Crkva je posvećena 28. prosinca 1065. neposredno prije Edvardovog pogreba i krunidbe kralja Harolda II..

Prva slika Opatije sa pripadajućom palačom, koja je ikada napravljena nalazi se na Tapiseriji Bayeux.

Opat i redovnici Westminsterske opatije, koja se nalazila neposredno uz Westminstersku kraljevsku palaču, su nakon normanskih osvajanja Engleske postali snažna sila. Često su obvljali razne poslove za kralja i dvor pa su slijedom toga postali vrlo utjecajni.

Kralj Henrik III. naredio je 1245. preuređenje crkve u gotičkom stilu u čast i kao svetište pokojnog kralja Edvarda III. Ispovjednika i kao svoju vlastitu grobnicu. Rad na preuređenju trajao je od 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovršena za vlasti kralja Rikarda II. Henrik VII. dodao je kapelu posvećenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrika VII.)

Iako je opatija, kao i mnogi drugi samostani, odlukom kralja Henrika VIII. bila zatvorena, Henrik VIII. ju je, zbog njene važnosti i povijesti, izuzeo i stavio pod svoju direktnu kontrolu. Kraljica Elizabeta I. ju je također držala pod vlastitom kontrolom i nazvala ju sadašnjim imenom Sveučilišnom Crkvom Svetog Petra.

Tijekom četrdesetih godina 17. stoljeća crkva je doživjela velika oštećenja koja su počinili puritanci, no zaštićena je ponovno za vrijeme Olivera Cromwella koji je tamo pokopan 1658., da bi 1661. bio iskopan i obješen na obližnja vješala.

Dva zapadna tornja opatije izgrađena su između 1722. i 1745. Nacrt za njih napravio je Nicholas Hawksmoor. Izgrađeni su od portlandskog kamena u gotičkom stilu. Slijedeće preuređenje odvijalo se u 19. stoljeću pod vodstvom Sir Georgea Gilberta Scotta.

Do 19. stoljeća Westminsterska opatija je bila treće najbolje učilište u Engleskoj, uz Oxford i Cambridge. Baš tu je prevedena trećina Starog zavjeta i druga polovica Biblije kralja Jamesa. Također, u opatiji je sastavljena Novoengleska Biblija u 20. stoljeću.

[uredi] Krunidbe

Od krunidbe kralja Harolda II. i Vilima Osvajača 1066. svi engleski kraljevi (osim Jane Grey, Edvarda V. i Edvarda VII.), okrunjeni su u opatiji. Canterburyjski nadbiskup bio je uvijek bio važna karika u krunidbi. Kraljevska stolica kralja Edvarda I., koja se i sada nalazi u opatiji, je stolica na kojoj bivaju okrunjeni svi vladari.

[uredi] Pokopi i komemoracije

Kralj Henrik III. obnovio je opatiju kao svetište posvećeno kralju Edvardu III. i u nju je položio njegove ostatke i predmete. Sam Henrik III. pokopan je nedaleko od Edvarda III. gdje leže i ostali kraljevi sa njihovim obiteljima. Iako je najviše engleskih vladara pokopano u opatiji, neki i nisu. Na primjer, kralj Henrik VIII. i Karlo I. pokopani su u Kapeli svetog Georgea u Dvorcu Windsor kao i svi ostali vladari nakon Đure II.

Originalni grob Edvarda III. otkriven je 2005. ispod mozaika koji je izrađen 1268. ispred Glavnog oltara. Mnoge druge grobnice iz 13. i 14. stoljeća pronađene su korištenjem specijalne tehnike.

Plemstvo je pokapano u sporednim kapelama, a redovnici i druge osobe povezane sa opatijom u prostorijama samostana i na drugim mjestima u okviru opatije. Jedan od njih je i čuveni engleski pjesnik Geoffrey Chaucer koji je za života bio u opatiji uposlen kao rukovoditelj kraljevskih radova. Ostali pjesnici pokopani su oko Chaucera pa je taj dio danas poznat kao Pjesnički kutak. Opatijini glazbenici kao Henry Purcell također su pokopani u opatiji. Velika je čast biti pokopan ili imati komemoraciju u opatiji. Osobe pokopane bili su raznih zanimanja: pjesnici, arhitekti, fizičari, admirali, znanstvenici i dr. A to su:

[uredi] Pokopani

[uredi] Ulaz

• Clement Attlee 1. grof Attlee
• Angela Georgina Burdett-Coutts
• Charles Darwin
• James Clerk Maxwell
• Joseph John Thomson
• Edward Ispovjedač
• Ben Jonson
• David Livingstone
• Sir Isaac Newton
• Ernest Rutherford, 1. baron Rutherford
• William Thomson, 1. baron Kelvin
• Nepoznati ratnik
• George Villiers, 1. vojvoda od Buckinghama
• Ludovic Stewart, 2. vojvoda od Lennoxa
• Thomas Tompion
• George Graham

[uredi] Sjever

• William Ewart Gladstone
• William Pitt, 1. grof od Chathama
• William Pitt Mlađi

[uredi] Jug

Pjesnički kutak

• Robert Adam
• Robert Browning
• William Camden
• Thomas Campbell
• Geoffrey Chaucer
• William Congreve
• Abraham Cowley
• William Davenant
• Charles Dickens
• John Dryden
• Adam Fox
• David Garrick
• John Gay
• George Frederick Händel
• Thomas Hardy
• Dr Samuel Johnson
• Rudyard Kipling
• Thomas Macaulay
• John Masefield
• Laurence Olivier, Baron Olivier
• Thomas Parr
• Dante Gabriel Rossetti
• Richard Brinsley Sheridan
• Edmund Spenser
• Alfred Tennyson, 1. baron Tennyson

[uredi] Samostani

• Aphra Behn

[uredi] Mjesto zbora (sjeverno)

• Henry Purcell
• Ralph Vaughan Williams

[uredi] Komemorirani

• William Shakespeare, pokopan u mjestu Stratford-upon-Avon
• Sir Winston Churchill, pokopan u Bladonu, Oxfordshire
• Sir Roland Hill (u kepeli Sv. Pavla), pokopan na groblju Highgate, London
• Benjamin Disraeli, 1. grof od Beaconsfielda, pokopan na imanju Hughenden Manor, Buckinghamshire
• Adam Lindsay Gordon, pokopan u Australiji
• Paul Dirac, pokopan na Floridi
• Oscar Wilde, pokopan u Parizu [1]
• Henry Wadsworth Longfellow, pokopan u mjestu Cambridge, Massachusetts
• Deset kršćanskih mučenika 20. stoljeća iz cijelog svijeta predočeni su u obliku kipova iznad Velikih zapadnih vrata. Otkriveni su 1998., poredani redom s lijeva na desno:
  • Maximilian Kolbe
  • Manche Masemola
  • Janani Luwum
  • Velika vojvodkinja Elizabeta Fjodorovna
  • Martin Luther King, Jr.
  • Óscar Romero
  • Dietrich Bonhoeffer
  • Esther John
  • Lucian Tapiedi
  • Wang Zhiming

[uredi] Prmješteni

Ove osobe su bile pokopane u opatiji no ekshumirane su po naredbi Karla II.:

• Oliver Cromwell
• Robert Blake, admiral

[uredi] Škole

Škola Westminster i Škola zbora Westiminsterske opatije su dvije škole koje se nalaze u opatiji. Školu Westminster osnovali su Benediktinci još 1179.

[uredi] Stranica iz života

Opatija je sveučilišna crkva organizirana u Sveučilište Sv. Petra koja na čelu ima dekana, četiri kanonika, sedamnaestoro administrativnog osoblja, kao i dvanaest vikara i deset članova zbora.

[uredi] Popis opata, dekana i biskupa Westminstera

Abbots
Edwin	1049 – c. 1071
Geoffrey od Jumiègesa	c. 1071 – c. 1075
Vitalis of Bernay	c. 1076 – 1085
Gilbert Crispin	1085 – 1117
Herbert	1121 – c. 1136
Gervase de Blois	1138 – c. 1157
Laurence od Durhama	c. 1158 – 1173
Walter od Winchestera	1175 – 1190
William Postard	1191 – 1200
Ralph de Arundel (alias Papillon)	1200 – 1214
William de Humez	1214 – 1222
Richard de Berkying	1222 – 1246
Richard de Crokesley	1246 – 1258
Phillip de Lewisham	1258
Richard de Ware	1258 – 1283
Walter de Wenlok	1283 – 1307
Richard de Kedyngton (alias Sudbury)	1308 – 1315
William de Curtlyngton	1315 – 1333
Thomas de Henley	1333 – 1344
Simon de Bircheston	1344 – 1349
Simon de Langham	1349 – 1362
Nicholas de Litlyngton	1362 – 1386
William de Colchester	1386 – 1420
Edmund Kyrton	1440 – 1462
George Norwich	1463 – 1469
Thomas Millyng	1469 – 1474
John Esteney	1474 – 1498
George Fascet	1498 – 1500
John Islip	1500 – 1532
William Boston	1533 – 1540
Bikup intra-Reformacija
Thomas Thirlby	1540 – 1550
Dekani intra-Reformacija
William Benson (Opat Boston)	1540 – 1549
Richard Cox	1549 – 1553
Hugh Weston	1553 – 1556
Opati restored by Mary I.
John Feckenham	1556 – 1559
Dekani post-Reformacija
William Bill	1560 – 1561
Gabriel Goodman	1561 – 1601
Lancelot Andrewes	1601 – 1605
Richard Neile	1605 – 1610
George Montaigne	1610 – 1617
Robert Tounson	1617 – 1620
Ben Williams	1620 – 1644
Richard Steward (nikad postavljen) [1]	1644 – 1651
John Earle	1660 – 1662
John Dolben [2]	1662 – 1683
Thomas Sprat [2]	1683 – 1713
Francis Atterbury [2]	1713 – 1723
Samuel Bradford [2]	1723 – 1731
Joseph Wilcocks [2]	1731 – 1756
Zachary Pearce [2]	1756 – 1768
John Thomas [2]	1768 – 1793
Samuel Horsley [2]	1793 – 1802
William Vincent	1802 – 1815
John Ireland	1816 – 1842
Thomas Turton	1842 – 1845
Samuel Wilberforce	1845
William Buckland	1845 – 1856
Richard Chenevix Trench	1856 – 1864
Arthur Penrhyn Stanley	1864 – 1881
George Granville Bradley	1881 – 1902
Joseph Armitage Robinson	1902 – 1911
Herbert Edward Ryle	1911 – 1925
William Foxley Norris	1925 – 1937
Paul de Labilliere	1938 – 1946
Alan Don	1946 – 1959
Eric Symes Abbott	1959 – 1974
Edward Carpenter, KCVO	1974 – 1985
Michael Mayne, KCVO	1986 – 1996
(Arthur) Wesley Carr, KCVO	1997 – 2006

1. ↑ Commonwealth period
2. ↑ ^{2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7} Jedno vrijeme bilo je normalno da Dekanat Westminstera ide "ruku uz ruku" sa Biskupije od Rochestera. Ti dekani držali su obije funkcije.

[uredi] Galerija

Zapadni dio.

Grobnica Henrika III. u Optiji. Henrik je postao kralj Engleske sa samo devet godina i vladao je od 1216 do 1272.

[uredi] Vidi i

• Popis poznatih groblja
• Nepoznati Ratnik

[uredi] Daljnje čitanje

• Simon Bradley i Nikolaus Pevsner: The Buildings of England - London 6: Westminster pp. 105–207. Yale University Press 2003. ISBN 0-300-09595-3.

[uredi] Venjske poveznice

• Satellite view of Westminster Abbey at WikiMapia
• Westminster Abbey
• Keith Short - Sculptor Images of stone carving for Westminster Abbey