Stari Grad

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Stari Grad. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba).

Stari Grad
Županija	Splitsko-dalmatinska
Broj stanovnika (2001.)	2.817
Poštanski broj	21460 Stari Grad
Gradonačelnik/ca	Visko Haladić
Stari Grad Stari Grad na karti Hrvatske

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) je grad u Hrvatskoj.

Mještani ga zovu Stuori Gruod. Također ga zovu i Paiz, iako taj naziv se više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.

Sadržaj

1 Zemljopisni položaj i svojstva
2 Povijest
3 Stanovništvo
4 Kretanje stanovništva
5 Narječje
6 Kultura
7 Gospodarstvo
8 Šport
9 Poznati Starograjani
10 Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici
11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopisni položaj i svojstva

Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.

Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.

[uredi] Povijest

Stari Grad je osnovan kao starogrčki grad Faros početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Para u Egejskom moru.

Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje.

[uredi] Stanovništvo

Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizani/Paizonka.

Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):

Stari Grad - 1.906
Vrbanj - 489
Dol - 348
Rudina - 54
Selca - 20

[uredi] Kretanje stanovništva

Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca (lokalno: Sijelca, ij se meko izgovori, slično kao u ruskom ), Rudine, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.

[uredi] Narječje

Stanovnici govore čokavskim (nije grješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora.

Slika:Stari Grad Hvar.jpg

Pogled na Stari Grad sa starog škvera

[uredi] Kultura

Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta
Gradska knjižnica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice Starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
Tvrdalj - renesansni dvorac, dao ga je sagraditi u XVI. stoljeću Petar Hektorović
Ciklopske zidine

U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo crkvava:

crkva sv. Ivana
crkva sv. Jerolima
crkva sv. Roka
crkva sv. Petra
crkva sv. Lucije
crkva sv. Nikole
crkva sv. Stjepana (župna)...

Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.

[uredi] Gospodarstvo

U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.

Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...

U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".

[uredi] Šport

U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova, ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.

U gradu djeluje i plivačko-vaterpolski klub PVK Pharos, svojevremeno i hrv. drugoligaš.

U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.

Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.

[uredi] Poznati Starograjani

Ante Biankini (1860.-1934.), hrv. liječnik (osobni liječnik W. Wilsona, predsjednika SAD)^{[nedostaje referenca]} i političar
Juraj Biankini (1874.-1928.), hrv. političar iz doba hrv. narodnog preporoda
Petar Biankini (1856.-1928.), pisac, autor "Gospodarskog poučnika" i literature s praktičnim poljodjelskim naputcima
Dinko Bogdanić, baletan, koreograf
Nikola Dominik Budrović (1765.-1847.), dominikanac, teolog, zbiratelj hrvatskih narodnih pjesama, prvi urednik prvih novina na hrv. jeziku, "Kraljskog Dalmatina"
Jakov Dulčić, dr sc., ihtiolog, znanstvenik s najvećim brojem radova iz područja biologije u Hrvatskoj
Petar Hektorović (1487.-1572.), autor "Ribanja i ribarskog prigovaranja"
Dinko Lupi, prvak Opere HNK "Ivan pl. Zajc" u Rijeci
don Šime Ljubić (1822.-1896.), član-utemeljitelj Strossmayerove Akademije, danas HAZU, povjesničar, arheolog, numizmatičar, historiograf, pisac
Janez Maroević, hrv. maratonac
Tonko Maroević, akademik
Ivo Maroević Špuntin (1937.-2007.), hrv. povjesničar umjetnosti i muzeolog
Petar Nisiteo (1774.-1866.), povjesničar, arheolog, pisac, preteča hrv. preporoda
Bartol Petrić (1899.-1974.), akad. slikar
Josip Plančić (1888.-1978.), ihtiolog
Juraj Plančić (1899.-1930.), akad. slikar
Dinko Politeo (1854.-1903.), novinar, esejist, političar (pravaškog usmjerenja)
Ivo Politeo (1922.-199?.), ing. agronom, poznat po djelima u svezi sa vinovom lozom i maslinama
Nikša Račić, povjesničar i kulturolog
Marin Sabić (1860.-1922.), notar, feljtonist i pjesnik, hrv. preporoditelj (pulski "Il diritto Croato")
Vinko Šoljan, alfa i omega Starogruojskeg maratona (Pharos maratona) u daljinskom plivanju
Tonko Šoljan, hrvatski ihtiolog, sastavio ključ za determinaciju riba Jadrana
Tonći Tadić, dr. fizike, hrvatski "Zastupnik godine" u Saboru
Ambroz Vranjicani Dobrinović (1801.-1870.), hrv. preporoditelj, branitelj hrvatskog prava na Dalmaciju i Vojnu Krajinu
Nikola Zaninović, nekadašnji prvak kazališta "Colon" u Buenos Airesu