Solin
Izvor: Wikipedija
Solin |
|
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Broj stanovnika (2001.) | 19.011 |
| Poštanski broj | 21210 |
| Gradonačelnik/ca | Blaženko Boban |
  Solin
Solin na karti Hrvatske
|
|
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopisni položaj
Solin se nalazi u središnjoj Dalmaciji, sjeveroistočno od Splita, s kojim je urbanistički srastao. Pogrešno bi bilo pretpostaviti da je Solin splitsko predgrađe jer se radi o samostalnom gradu i to jednom od desetak najvećih na hrvatskom dijelu Jadrana. Grad je okružen planinama Kozjak i Mosor, a kroz njega protječe rijeka Jadro.
[uredi] Naselja
Naselja koja ulaze u sastav grada Solina su:
[uredi] Povijest
Solin je prvotno postojao pod imenom Salona i bio je grčka kolonija osnovana u 3.st.pr.Kr., a zatim i rimska. O salonitanskoj prošlosti postoji uistinu mnogo podataka i mogle bi se ispisati stranice, no da se shvati veličina Salone, dovoljno je reći nekoliko činjenica. Salona je imala 60 000 stanovnika i bila je četvrti po veličini grad u Rimskome Carstvu. Bila je središte provinicije Ilirik, a kasnije i nadbiskupsko središte ovih krajeva. Prvi solinski biskup, bio je sv. Dujam. Salona je pala pod navalom Slavena i Avara u 7. stoljeću, no još nije precizirana godina njenog pada zbog različitih dokaza. Još i dan danas traju iskapanja nekad veličanstvenog grada, koji je bio značajan i u starohrvatskoj i starokršćanskoj povijesti. On se navodi kao mjesto prvih pokrštavanja Hrvata te se rijeka Jadro koja protječe Solinom navodi kao ,,hrvatski Jordan", u crkvi Sv. Petra i Mojsija je okrunjen hrvatski kralj Zvonimir, a kraljica Jelena Slavna je podigla dvije crkve, od kojih jedna još uvijek postoji iako je nekoliko puta uništena, ali svaki put obnovljena, te je najstarije marijansko svetište u Hrvata, te mjesto posjeta pape Ivana Pavla II. 4.10.1998.
Značaj Salone je upravo to što većina Salone nije pod Solinom kao što je to slučaj u drugim gradovima te se još mnogo toga nalazi pod zemljom samo zbog nedostatka svijesti ljudi i novca. No, nedavno je pokrenuta ideja da se pokuša staviti Salonu pod zaštitu UNESCO-a, u nadi da će se tako sačuvati naše zaboravljeno nacionalno blago.
[uredi] Administracija i politika
Solin ima status grada i trenutno je 21. u Hrvatskoj po broju stanovnika. Vlast obnaša koalicija političkih stranaka HDZ, HB i HSP.
[uredi] Ekonomija
Solin se počeo snažno gospodarski razvijati u drugoj polovici prošlog stoljeća. Nositelj doseljavanja stanovništva i pokretanja cijelog niza djelatnosti bila je proizvodnja cementa. U Solinu se nalaze dvije cementare tvrtke "Dalmacijacement", najvećeg proizvođača cementa u Republici Hrvatskoj. Iako proklamirani zaštitnici okoliša, povremenim nepoštivanjem ekoloških propisa predstavljaju rizik za zdravlje okolnog stanovništva. Najveću ekološku opasnost pak predstavlja tvornica azbestnih proizvoda Salonit, smještena u solinskom naselju Vranjic, za čije se zatvaranje zalaže lokalna sredina. U istom je naselju smješteno i remontno brodogradilište "Viktor Lenac" te "Jadranska pivovara". Također, u Solinu se nalazi i središte poslovne jedinice Ine za ovaj dio Dalmacije, koje se sastoji od administrativnog i skladišnog dijela te lučkog terminala za prekrcaj naftnih derivata. U Solinu se nalaze i punionica pića "Coca Cola" te tvornica "Ad plastik", poznata po proizvodnji jedrilica i auto dijelova. Zbog blizine grada Splita ovdje su se smjestili i veliki prodajni centri, autosaloni i slični uslužno-trgovački objekti. Poduzetništvo u odnosu na okruženje nije snažnije razvijeno. Turizam, koji zbog povijesne baštine ima potencijala, praktički ne postoji.
[uredi] Demografija
Solin rast stanovništva kroz posljednjih stotinjak godina duguje različitim čimbenicima. U početku se radilo o priljevu stanovništva vezano uz razvoj industrije cementa u samom gradu. Grad je u tom periodu narastao s par tisuća stanovnika na desetak tisuća stanovnika. U idućem periodu, od 80-ih godina 20. stoljeća, cijena građevinskog zemljišta u Splitu tjera investitore da ulažu u stanogradnju u Solinu. Zajedno s gradnjom bespravnih obiteljskih kuća, na koju vlast zatvara oči, to dovodi do brojke od petnaestak tisuca stanovnika početkom devedesetih. Kako se i u samostalnoj Hrvatskoj nastavljaju isti trendovi, grad dolazi do 19 tisuća stanovnika po zadnjem popisu 2001. Naglo povećanje broja stanovnika u zadnjih 15 godina dovelo je do niza problema s infrastrukturom (s odvodnjom fekalija, u elektroenergetskoj mreži, s neuvjetnim prometnicama i sl.) te s nedostatkom odgojno-obrazovnih ustanova. Ti se problemi u pojedinim djelovima rješavaju, ali nažalost presporo.
[uredi] Obrazovanje
U Solinu se nalaze tri osmogodišnje osnovne škole: "Don Lovre Katić" na Bilankuši, u centralnom dijelu grada, "Vjekoslav Parać" u Sv. Kaju, zapadnom dijelu Solina te "Kraljica Jelena" na Arapovcu, u naselju Priko vode. U rubnim gradskim naseljima nalazi se nekoliko područnih, četverogodišnjih škola. U planu je izgradnja osmogodišnje osnovne škole u naselju Ninčevići sredstvima pretpristupnih fondova EU. U gradu nema srednjih škola.
[uredi] Kultura i sport
U Solinu djeluju mnogi ansambli i kulturno-umjetnička društva: mažoretkinje, gradska glazba "Zvonimir", muška klapa Vokalisti Salone, ženska klapa Tamarin, pučki pivači "Gospe od otoka", brojne druge ženske i muške te mješovite klape, folklorno društvo "Salona", mandolinski orkestar "Ad Libitum" i još drugih. Svi oni često osvajaju nagrade i priznanja na manifestacijama u zemlji, ali i inozemstvu. Svake godine održavaju tradicionalne koncerte u Solinu na kojima pokazuju plodove svog upornog rada. Uz sve koncerte lokalnog karaktera, u Solinu se već više od deset godina održava i međunarodni Ethno-Ambient koji ugošćuje glazbenike iz cijelog svijeta. Od 2005. godine u Solinu se održava i međunarodna izožba karikatura. U gradu postoje javna knjižnica, izložbena galerija, kino dvorana, a kulturne se aktivnost često odvijaju i na otvorenome, posebice u Gradini.
Solinjani mogu s pravom reći da žive u sportskom gradu. Gotovo je 10% stanovništva registrirano u profesionalnim ili amaterskim sportskim klubovima, što iznosi preko 1500 stanovnika. Najpoznatija sportska drustva su ŽRK Solin (ranije Piaggio, Salonaštit i Lipovac) koji već nekoliko godina nastupa u 1. HRL gdje je pri samom vrhu u svim uzrastima, od kadetkinja do seniorki. Njihovi muški kolege RK Solin od 2005. su također u 1. HRL. Od nogometnih predstavnika Solin ima NK Solin koji je u 2. HNL, u kojoj obično prvenstvo završava u gornjoj polovici ljestvice, te NK Sloga i NK Omladinac koji nasupaju u županijskim ligama.
Solidne rezultate postižu i košarkaši, muški KK Solin u A2jug ligi i ženski KK Salona u jedinstvenoj A2 ligi. Ipak, jedan od najuspješnijih sportskih klubova je onaj streljački "Dalmacijacement" koji je dao i daje mnoge prvake i prvakinje Hrvatske, ali i svjetsku prvakinju, Vesnu Domazet (danas Vitez). Čelni čovjek tog kluba, Siniša Vitez je izbornik hrvatske streljačke reprezentacije s kojom je polučio mnogo uspjeha. Prvi Hrvat koji je biciklom obišao svijet također je Solinjanin, Ante Tokić. On je od 1991-1995. za vrijeme Domovinskog rata u misiji Za mir u Hrvatskoj biciklom prošao kroz 56 zemalja svijeta i dao više od tisuću intervjua svjetskim medijima moleći svijet da zaustavi rat. U Solinu djeluju i poznati šahovski klub "DC Mravince" koji je bio prvak Hrvatske nekoliko puta, zatim teniski klub, judaški klub itd. Sve je više mladih koji se uključuju u rad klubova i postižu značajne rezultate, a neki od njih postanu i dio velikih i moćnih klubova kao npr. Joško Jeličić (nekadašnji igrač Hajduka i Dinama), Kristina Franić (mlada i perspektivna rukometašica Podravke i hrvatske reprezentacije), Andrija Žižić (košarkaš, bivši igrač splitskih "žutih", igrač Barcelone i hrvatske reprezentacije), itd.
[uredi] Znamenitosti
Među znamenitosti spadaju: Bazilika Sv. Petra i Mojsija, u narodu poznata kao Šuplja crkva, Antička Salona, Sutikva,...
[uredi] Korisne informacije
[uredi] Zanimljivosti
- Grad Solin je imao opskrbu električnom energijom čak prije Splita. Tvornica "Deseti kolovoz" se napajala električno energijom iz elektrane sagrađene 1904. na izvoru rijeke Jadro, te su se iz iste elektrane, strujom opskrbljivale i kuće u blizini izvora. Elektrana i danas postoji, samo nije u funkciji nekoliko godina (pretpostavlja se zvog velikih troškova održavanja i male isplativosti)
- U rijeci Jadro živi endemska vrsta, mekousna pastrva poznata kao "Solinka". Prije tridesetak godina u Jadru su obitavali i riječni rakovi, što je bio dokaz o čistoći vode. Rakovi su odjednom nestali. Uzrok je moguće onećišćenje te betoniranje i uređivanje obale rijeke. Osim "Solinke" u Jadru žive kalifornijske pastrve te jegulje.
- Uz obalu Jadra mogu se vidjeti i rijetka stabla močvarnog čempresa
[uredi] Vanjske poveznice
Službena stranica grada Solina
Stranice streljačkog kluba Dalmacijacement
