Splitsko-dalmatinska županija

Izvor: Wikipedija

Splitsko-dalmatinska županija
(Zastava) (Grb)
Sjedište županije	Split
Broj stanovnika (2001.)	463.676
Površina	4.534 km²
Župan	Ante Sanader

Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 četvornih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.

Sadržaj 1 Administrativna podjela i stanovništvo 1.1 Stanovništvo 2 Županijska uprava 3 Zemljopis 4 Povijest 5 Gospodarstvo 6 Kultura 7 Znamenitosti

[uredi] Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

• Gradovi:
  • Grad Hvar
  • Grad Imotski
  • Grad Kaštela
  • Grad Komiža
  • Grad Makarska
  • Grad Omiš
  • Grad Sinj
  • Grad Solin
  • Grad Split
  • Grad Stari Grad
  • Grad Supetar
  • Grad Trilj
  • Grad Trogir
  • Grad Vis
  • Grad Vrgorac
  • Grad Vrlika
• Općine:
  • Općina Baška Voda
  • Općina Bol
  • Općina Brela
  • Općina Cista Provo
  • Općina Dicmo (sjedište Kraj)
  • Općina Dugi Rat
  • Općina Dugopolje
  • Općina Gradac
  • Općina Hrvace
  • Općina Jelsa
  • Općina Klis
  • Općina Lećevica
  • Općina Lokvičići
  • Općina Lovreć
  • Općina Marina
  • Općina Milna
  • Općina Nerežišća
  • Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji)
  • Općina Otok
  • Općina Podbablje (sjedište Drum)
  • Općina Podgora
  • Općina Podstrana
  • Općina Postira
  • Općina Prgomet
  • Općina Primorski Dolac
  • Općina Proložac
  • Općina Pučišća
  • Općina Runovići
  • Općina Seget (sjedište Seget Donji)
  • Općina Selca
  • Općina Sućuraj
  • Općina Sutivan
  • Općina Šestanovac
  • Općina Šolta (sjedište Grohote)
  • Općina Tučepi
  • Općina Zadvarje
  • Općina Zagvozd
  • Općina Zmijavci

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika ( 10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru i Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.

[uredi] Županijska uprava

Županijska skupština ima 51 predstavnika, i to prema strankama:

• HDZ 22
• SDP 11
• HSP 6
• HČSP 3
• HNS 3
• HB 2
• HSU 2
• HSS 1
• nezavisni 1

[uredi] Zemljopis

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.

[uredi] Povijest

[uredi] Gospodarstvo

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

[uredi] Kultura

[uredi] Znamenitosti

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog razdoblja, baroka, prapovijesti, gotike i romantike. Od početka čovječanstva ova županija je bila pogodno mjesto za život, što su i ljudi shvatili. Tokom stoljeća vlast se stalno mjenjala, pa su ovom županijom vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država, i Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Hrvatsko-Ugarska, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Turci, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, odnosno bila je dijelom Države SHS, Kraljevine SHS/Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je konačno dijelom slobodne Republike Hrvatske.