Starokatolička crkva
Izvor: Wikipedija
Starokatolička crkva je kršćanska vjerska zajednica, nastala iz opozicije nekih njemačkih teologa na Prvom vatikanskom koncilu 1870. Oni su se usprotivili definiciji o papinskoj nepogrešivosti i primatu, te su tražili da se katolicizam »vrati na svoje stare oblike«. Odvojili su se od Rimokatoličke crkve na kongresu u Münchenu 1871. Prvog starokatoličkog biskupa J. H. Reinkensa zaredio je Heykamp, jansenistički nizozemski biskup iz Deventera.
Starokatoličke crkve, odijeljenje od Rima, osnivane su na nacionalnom principu u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Švicarskoj, SAD. U Njemačkoj, pomagale su ih vlasti u doba Kulturkampfa. Surađuju s Jansenističkom crkvom u Utrechtu (Utrrechtskaunija, 1889).
Starokatolici odbacuju svećenički celibat, nerazrješivost braka, tajnu ispovijed. Uvode pričest pod dvije prilike i narodni jezik u liturgiju. Svećenike i biskupe biraju sami vjernici na skupštinama župa i crkvenim saborima. Svi starokatolički biskupi okupljali su se svake dvije godine na sabor u Utrechtu, koji je sjedište starokatoličkog nadbiskupa.
U doba Austro-Ugarske, starokatoličke crkve djelovale su na području Slovenije i Dalmacije. Nakon I. svjetskog rata neki katolički svećenici u Jugoslaviji, zahvaćeni reformnim pokretom, tražili su osnivanje samostalne crkvene pokrajine s primasom na čelu, autonomiju crkve na demokratskom načelu, ukidanje celibata i dr. Oni su osnovali Hrvatsku starokatoličku crkvu 1922., koja se iduće godine cijepa na dvije: Hrvatska starokatolička crkva i Hrvatska narodna starokatolička crkva. Tek 1974. one se ponovo ujedinjuju pod imenom Hrvatska katolička crkva.
Nadbiskup Alojzije Stepinac bio je nepomirljivi neprijatelj starokatolika, smatrajući je »truležom na našem narodnom organizmu«. Nastojao je, apelima na vlasti u Kraljevini Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i u NDH, da ona bude zabranjena.
Samostalne starokatoličke crkve bile su osnovane i u Sloveniji (1946.), Srbiji i Vojvodini (1954.) i Bosni i Hercegovini (1965). Jugoslavenske komunističke vlasti prožale su im određenu podršku, nastojeći suzbiti utjecaj Rimokatoličke crkve.
Hrvatska katolička crkva danas ima tek nekoliko stotina pripadnika. Jače su starokatoličke crkve u Slovačkoj i Češkoj.
