Valle d'Aosta

Izvor: Wikipedija

Région Autonome Vallée d'Aoste
Regione Autonoma Valle d'Aosta


Glavni grad	Aoste
Predsjednik	Luciano Caveri (Union Valdôtaine)
Pokrajine	nema
Broj općina	74
Površina	3,263 km²
	20. u Italiji (1.1 % Italije)
Stanovništvo - Ukupno (2003 procjena.) - Poredak - Gustoća	120,909 20. (0.2 %) 37/km²

Karta pokazuje položaj regije Valle d'Aosta Val d'Aoste u Italiji

Valle d'Aosta (na hrvatskom: Dolina Aosta ili Dolina Aoste, arpitanski: Val d'Outa, francuski: Vallée d'Aoste, talijanski: Valle d'Aosta) je planinska regija u sjeverozapadnoj Italiji. Graniči sa Francuskom na zapadu, Švicarskom na sjeveru i regijom Pijemont na jugu. Regija ima poseban autonomni status u Italiji i čini zasebnu pokrajinu Italije. Glavni grad regije je Aoste (talijanski: Aosta).

Sadržaj

1 Povijest
2 Zemljopis
- 2.1 Popis općina
3 Stanovništvo
4 Gospodarstvo
- 4.1 Hotelijerstvo
- 4.2 Termalni izvori
5 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

Ova stara rimska kolonija je prvo postala dio Burgundijskog Kraljevstva, pa dio Savoje, da bi se integrirala u Italiju 1860. U vremenu od 1800. do 1814. bila je dio Francuskog Carstva i imala je status arondismana u departmanu Doire.

Ova dolina se dugo vremena nalazila na važnom vojnom i trgovačkom području između Francuske, Švicarske i Italije. Aoste ili mali Rim u Alpama je grad u kojem se nalaze vrlo očuvani važni spomenici njegove bogate povijesti, kao:

nekropola Svetog Martina od Corléansa
Augustusov slavoluk pobjede
pretorijanska vrata
antički teatar koji može primiti 4.000 gledatelja.

Kroz dolinu su prije često prolazili hodočasnici na svom putu prema Rimu.

[uredi] Zemljopis

Regija je svoje ime dobila po gradu Aosti, ovo je najmanja i najrjeđe naseljene talijanska regija.

Površina : 3.262 km² na 100 km dužine i 65 km širine
14 pobočnih dolina
400 jezera, 210 ledenjaka
Nekoliko planinskih vrhova iznad 4000 m : Mont Blanc koji se nalazi u Francuskoj, Mont Rose, Cervin, Gran-Paradiso, Tête du Ruitor (3559 m).

Dolina Aosta je alpska dolina, najveći vrh regije je Gran-Paradiso (francuski: Grand Paradis, koji je u nacionalnom parku Gran-Paradiso, osnovan 1922. Veliko je središte za zimske sportove.

U regiji postoji više od 1000 zaselaka i 100 dvoraca. Regija Valle d'Aosta je podjeljena na 74 općine.

[uredi] Popis općina

Allein
Antey-Saint-André
Aoste
Arnad
Arvier
Avise
Ayas
Aymavilles
Bard
Bionaz
Brissogne
Brusson
Challand-Saint-Anselme
Challand-Saint-Victor
Chambave
Chamois
Champdepraz
Champorcher
Charvensod
Châtillon
Cogne
Courmayeur
Donnas
Doues
Émarèse

Étroubles
Fénis
Fontainemore
Gaby
Gignod
Gressan
Gressoney-La-Trinité
Gressoney-Saint-Jean
Hône
Introd
Issime
Issogne
Jovençan
La Magdeleine
La Salle
La Thuile
Lillianes
Montjovet
Morgex
Nus
Ollomont
Oyace
Perloz
Pollein
Pont-Saint-Martin

Pontboset
Pontey
Pré-Saint-Didier
Quart
Rhêmes-Notre-Dame
Rhêmes-Saint-Georges
Roisan
Saint-Christophe
Saint-Denis
Saint-Marcel
Saint-Nicolas
Saint-Oyen
Saint-Pierre
Saint-Rhémy-en-Bosses
Saint-Vincent
Sarre
Torgnon
Valgrisenche
Valpelline
Valsavarenche
Valtournenche
Verrayes
Verrès
Villeneuve

[uredi] Stanovništvo

Stanovnici regije sebe nazivaju "Valdôtains". Regija je dvojezična, francuski se koristi kao administrativni jezik, dok većina frankofonskog stanovništva govori arpitanski tj. Franco-Provençal. Taj se jezik prije široko koristio u ovom tzv. savojskom području, kao i u Juri i romanskom dijelu Švicarske. Danas je ovaj jezik poprilično ugrožen i Dolina Aoste ima najveći broj govornika ovog jezika. Lokalni dijalekt se naziva Valdôtain. Također u regiji postoji mali grad Gressoney čiji stanovnici govore jednim dijalektom njemačkog (Walser). 1900. godine, većini stanovništva regije (92%), francuski je bio materinji jezik. Za vrijeme Benita Mussolinija u regiji je provođena prisilna talijanizacija stanovništva, poslije rata se situacija ponešto popravlja. Danas se francoprovençalskim dijalektom služi većinom ruralno stanovništvo.

[uredi] Gospodarstvo

Glavne gospodarske aktivnosti ove regije su poljoprivreda i turizam. Među glavnim poljoprivrednim proizvodima su: sir, voće i vino. Od specifičnih oblika turizma, najizraženiji je seoski turizam.

[uredi] Hotelijerstvo

U Dolini se nalazi više od 500 manjih hotela sa 3 ili 4 zvijezdice, često u vlasništvu obitelji.

Otvoren 1947. gdoine, " Grand Hôtel Billia" u Saint-Vincentu sadrži jedan od najmodernijih casina u Europi (90 stolova za igre i 500 aparata), također sadrži i kongresni centar i kazalište gdje se održavaju brojni kulturni događaji, uključujući nagradu talijanske televizije za filmove.

[uredi] Termalni izvori

Termalni izvori u Dolini Aoste su ponovno otkriveni u 18. stoljeću (prije su bili poznati za vrijeme Rimljana). Za vrijeme trajanja Belle époque (1890-1914) privlačili su veliki broj posjetitelja.