Yosemite
Izvor: Wikipedija
Yosemite je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se većim djelom nalazi u okrugu Mariposa, a manjim djelom u okrugu Toulumne u saveznoj državi Kalifornija.
Sadržaj |
[uredi] Općenito
Jedan od najljepših svjetskih klifova, El Capitan (Poglavica), uzdiže se nad blagim i šumovitim obalama rijeke Merced u dolini Yosemite. Slapovi Yosemite, koji su sa svojih 739 metara visine šesti najveći u svijetu, obrušavaju se u tri velika skoka. Na drugoj strani doline nalazi se velika granitna stijena nazvana Half dome zbog toga što je sa jedne strane okruglog oblika dok je s druge strane okomiti zid visine 670 metara.
Na oko 3 081 km2, kolika je površina parka Yosemite, nalaze se tisuće manjih i većih jezera, oko 260 km različitih vodotoka u obliku rijeka, rječica i potoka, 1300 km pješačkih i drugih staza te oko 560 km cesta.
[uredi] Naziv
Yosemite je riječ kojom su nekadašnji stanovnici parka, indijanci Paiute nazivali grizlija.
[uredi] Zemljopisni položaj
Nacionalni park Yosemite se nalazi u središnjem gorju Sierra Nevada u saveznoj državi Kalifornija, a udaljen je oko 3 i pol sata vožnje od San Francisca te oko šest sati vožnje od najvećeg kalifornijskog grada Los Angelesa.
[uredi] Povijest
Do 1851. godine u parku su živjeli indijanci Paiute i Miwok. Te godine su pripadnici konjičke dragovoljačke postrojbe Mariposa, proganjajući skupinu odmentnutih indijanskih ratnika naišli na veličanstven krajolik - slapove Bridalveil, nasuprot klifu El Capitan, koji su se obrušavali s visine od 190 metara. Vojnici su bili opčinjeni prizorom i grandioznošću ove doline pa je zahvaljujući njihovim pričama, ovo područje uskoro otvoreno za turiste, da bi zahvaljujući škotskom prirodoslovcu Johnu Muiru 1. listopada 1890. godine bilo proglašeno američkim Nacionalnim parkom.
[uredi] Nastanak
Dolina Yosemite je nastala kao posljedica djelovanja ledenjaka koji su tisućljećima svojim kretanjem oblikovali današnji izgled doline. Djelovanje ovih ledenjaka započelo je prije otprilike 3 milijuna godina. Ledenjaci su se pomalo pomicali i podizali na spojene stijene a dolinu su još produbili. Kad se prije 10 000 godina led napokon otopio, veliku dolinu je ispunilo jezero koje se postupno isušilo i pretvorilo u dolinu okruženu granitnim klifovima.
[uredi] Biljni i životinjski svijet
[uredi] Biljke
Među više od tisuću različitih vrsta divljeg cvijeća ističu se pospančice koje cvjetaju u proljeće i bojaju travnjake u nižim predjelima doline. Uz pospančice u dolini rastu i mirisne zapadne azaleje. Po obroncima doline rastu kalifornijski jorgovan i medvjetka grimizne boje.
Od drveća u Yoemist parku rastu hrast, cedar i žuti bor, ali i najveće drvo na svijetu divovska sekvoja.
[uredi] Životinje
Najveći sisavac u parku je američki mrki medvjed koji se hrani jedući pupove i izdanke, ribu, med, lješnjake i druge ukusne bobice kojima park Yosemite obiluje. U parku obitava i puma (planinski lav) koja se hrani sa raznim vrstama divljači. Osim medvjeda i pume najpoznatija životnjska vrsta je jelen mazgar koji svoje ime zahvaljuje velikim ušima poput mazginih.
[uredi] Vanjske poveznice