Aruba
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | nizozemski, papijamento | ||||
| Glavni grad | Oranjestad |
||||
| Kraljica | Beatrix | ||||
| Guverner | Fredis Rufenjol | ||||
| Površina - Ukupno - % vode |
Nije reangirana 180 km² zanemarljivo |
||||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
195. na svijetu 99,468 611/km² |
||||
| Nezavisnost | Zavisna teritorija | ||||
| Valuta | Arubijski florin | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Državna himna | "Aruba Dushi Tera" | ||||
| Internetski nastavak | .aw | ||||
| Pozivni broj | 297 | ||||
Aruba je otok na Karibima 25 km sjeverno od Venecuele. Ona je jedno od tri ravnopravna dijela Nizozemske (druga dva dijela su Nizozemski Antili i evropska Nizozemska). Kao i druga dva dijela Nizozemske, i Aruba ima vlastiti ustav i svoju vladu. Aruba uživa potpunu unutrašnju autonomiju. Glavni i najveći grad je Oranjestad.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Španjolci su stigli na Arubu 1499. i naselili je. 1636. su je kupili Holanđani. Tokom 19. vijeka Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice privredno zanimljiva. Zadnje decenije 20. vijeka donose otoku ponovo privredni zalet razvojem turističke industrije. Aruba se službeno odvojila od Nizozemskih Antila, čiji su dijelovi i danas otoci Bonaire i Curacao, i 1986 postala autonomna država unutar Nizozemske. Nastojanja za potpuno odvajanje od Nizozemske su zamrznuta na molbu države Aruba 1990.
[uredi] Vlada
[uredi] Političke podjele
[uredi] Geografija
Aruba je najzapadniji i najmanji od tri ABC otoka. Pretežno je nizak, dug najviše 30 km a širok najviše 9 km. Najviše brdo je Jamanota sa 188 m. Zapadni dio otoka obilježavaju pješčane plaže, dok na istočnom dijelu dominiraju ponekad bizarne stijene oblikovane kroz milenije utjecajem vjetra i valova.
Aruba spada u otoke zavjetrine pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tokom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu čar otoku daju bujni kaktus, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju otoka daje nacionalni park Arikok.
[uredi] Privreda
U razdoblju od 1915. do oko 1955. je na Arubi dobivanje zlata bilo najvažnija privredna grana. Drugi po veličini grad St. Nicolas se upravo u tom razdoblju razvio do te veličine. Tek 1990. se počelo s rafiniranjem nafte. Danas je to najvažnija proizvodnja na Arubi.
Ostala industrija se naslanja prije svega na duhan i proizvodnju pića.
Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu podataka. Od kada je Aruba svrstana na popis OECDa kao porezna oaza jer su financijske strukture Arube bile pogodne za utaju poreza i "pranje novca" u velikom stilu, Vlada Arube je poduzela niz mjera da to spriječi i udovolji mjerilima OECD-a.
Poljoprivreda na Arubi nema neku značajnu ulogu, jer klima s puno sunca ali nedovoljno kiše ostavlja za sobom prilično loš kvalitet tla.
Najvažniji trgovački partneri Arube su Nizozemska, SAD kao i Kolumbija i Venecuela.
[uredi] Turizam
Aruba se u Evropi smatra odredištem o kojem se, osim u krugovima ljubitelja, ne govori puno kako bi se izbjeglo pojavljivanje masovnog turizma. Otok je pošteđen velikih oluja (npr. uragani) i ima krasne plaže i jako ugodnu tropsku klimu. Većina turista dolazi iz SAD-a, ali su u zadnje vrijeme i turisti iz Evrope sve češći. Osim toga, područje je poznato i kao izraženo povoljno za "surfanje".
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
- Aruba.com - Zvanični web portal Arube
- ArubaTourism.com - Turistički portal
- CBAruba.org - Web site Centralne banke u Arubi
- Library of Congress Portals on the World - Aruba
- CIA - The World Factbook -- Aruba - CIA World Factbook on Aruba
- Mapa otoka Mapa otoka
- Mapa Arube, turistički vodič, te lista hotela *CheapCaribbean.com
- CheapCaribbean.ca
- Aruba Ecards - Slike Arube
- Map
- Financial institutions in Aruba - Finansijeske institucije Arube
- Aruba Airport Authority -Aerodrom Arube
- Aruba Aloe
- Aruba Bound!
- Aruba Guide - Turistički vodič
| Države Sjeverne Amerike |
|---|
| Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
| Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos |
