Billy Wilder
Izvor: Wikipedija
Billy Wilder (Sucha Beskidzka, Poljska, 22. lipnja 1906. – Beverly Hills, SAD, 27. ožujka 2002.), američki filmski redatelj i scenarist austrijskog porijekla.
Wilder, pravim imenom Samuel Wilder, je bio slavni američki redatelj i scenarist židovskog podrijetla čija je karijera trajala preko 50 godina i obuhvatila 60 filmova. Najviše je ostao zapamčen kao majstor inteligentnih komedija.
Sadržaj |
[uredi] Mlade godine
Billy Wilder se je rodio u gradu Sucha Beskidzka u tadašnjoj Austro-Ugarskoj kao sin Maxa Wildera i Eugenije Dittler. Nakon što je napustio faklutet novinarstva u Beču se je preselio u Berlin. Počeo je honorarno pisati kriminalističke i sportske priče za lokalne novine te je ubrzo dobio redovni posao u berlinskom tabloidu. Nakon dolaska Nacista na vlast u Njemačkoj, Wilder se je preselio u Francusku pa zatim u SAD. Wilderova majka, baka i očuh su umrli u koncentracijskom logoru u Auschwitzu.
[uredi] Karijera
Dolaskom u Hollywood 1933., Wilder je imao 27 godina te je dijelio stan sa emigrantom Peterom Lorreom. Ubrzo je započeo kao scenarist a njegov prvi uspjeh je bila satira „Ninočka“ (1939.) za koju je nominiran za Oscara. 1942. debitirao je kao redatelj filmom „The Major and the Minor“ a 1945. je njegova drama “Izgubljeni viked”, koja je obradila tabu temu alkoholizma, osvojila Oscara i Zlatni globus za najbolji film i režiju. To se kasnije ponovilo i sa tragikomedijom „Apartman“. U 1950-ima Wilder je snimao većinom komedije, među kojima su osobito bile zapažene „Neki to vole vruče“ i „Apartman“, te se je ujedinio sa piscem I. A. L.Diamondom.
Od 1970. mu je karijera počela slabiti; snimio je svoj projekt snova, krimi komediju „Privatni život Sherlocka Holmesa“ koja je trajala preko 3 sata, no producentima se film činio predugim pa su ga skratili na 2 sata, što ga je jako razljutilo. Navodno nije bio zadovoljan ni sa kasnijim filmovima „Avanti!“ i „Fedora“.
Wilder je osvojio 6 Oscara, 3 Zlatna globusa i BAFTA-u. Preminuo je 2002. sa 95 godina u SAD-u.
[uredi] Izabrana filmografija
- 1944. - Dvostruka obmana
- 1945. - Izgubljeni vikend
- 1950. - Bulevar sumraka
- 1953. - Stalag 17
- 1954. - Sabrina
- 1955. - Sedam godina vjernosti
- 1957. - Ljubav poslijepodne
- 1959. - Neki to vole vruče
- 1960. - Apartman
- 1961. - Jedan, dva, tri
- 1963. - Slatka Irma
- 1966. - Kolačić sreće
- 1970. - Privatni život Sherlocka Holmesa
- 1978. - Fedora
