Bremen
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
| Grb | Položaj na karti |
 |
 |
| Geslo | |
| Osnovni podaci | |
| Savezna država | Bremen (pokrajina) |
| Upravno područje | Bremen |
| Okrug | [[]] |
| Stanovništvo | 547.413 (31. prosinca 2005.) |
| Površina | 325,42 km² |
| Gustoća stanovništva | 1.682/km² |
| Nadmorska visina | 11,5 m |
| Koordinate | 53°04′ N 08°48′ E |
| Poštanski broj | 28001–28779 |
| Pozivni broj | 0421 |
| Registarska oznaka | HB |
| Gradonačelnik | Jens Böhrnsen (SPD) |
| Službena stranica | www.bremen.de |
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačkoj i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Bremen s 547.413 stanovnika (2005.) leži na rijeci Weser, 95 km jugozapadno od Hamburga, 70 km od Sjevernog mora i 53 km Bremerhavena. Važno je cestovno i željezničko čvorište te zračna luka. Poslije Hamburga, Bremen je i najvažnija njemačka luka. Važno industrijsko i trgovačko središte (brodogradnja, ind. automobila, zrakopolova, strojeva, čelika, duhana, tekstila i dr.; pivovare, pržionice kave, trgovina vinom). Bremen je i sjedište brojnih banaka, osiguravajućih društava i burze, ali i upravno i kulturno središte sa sveučilištem (1971.).
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Bremen se razvio na križanju važnih trgovačkih putova između Rajne i Labe te između Sjevernog mora i južne Njemačke. Spominje se od 787. godine kada je utemeljena biskupija; 965. car Oton I. podjeljuje mu trgovačke povlastice, a 1186. gradske povlastice daruje mu car Fridrik I. Barbarossa. Od 12. stoljeća važno je središte pomorske trgovine. Od 1225. član Hanze; 1646.-1803. grad država. Godine 1815. kao slobodni hanzeatski grad postaje član Njemačkog saveza. U revolucionarnom pokretu spartakovaca 1919. godine u Bremenu je kratkotrajno proglašena sovjetska republika. U Drugom svjetskom ratu grad je teško razoren u savezničkim bombardiranjima kada je uništeno 69% zgrada.
[uredi] Znamenitosti
- Romanička katedrala iz 11. stoljeća
- Gotička gradska vijećnica
- Ronaldov kip (1404.)
[uredi] Gradovi prijatelji
Gdańsk (Poljska) od 1976.
Riga (Latvija) od 1985.
Dalian (Kina) od 1985.
Rostock (Njemačka) od 1987.
Haifa (Izrael) od 1988.
Bratislava (Slovačka) od 1989.
Corinto (Nikaragva) od 1989.
Izmir (Turska) od 1995.
Yokohama (Japan) od 2001.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o gradu: Bremen treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
