Turska
Izvor: Wikipedija
|
|||||
| Geslo: Yurtta Sulh, Cihanda Sulh (turski, "mir u domu, mir u svijetu") |
|||||
| Himna: İstiklâl Marşı | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | turski | ||||
| Glavni grad: | Ankara | ||||
| Predsjednik: | Ahmet Necdet Sezer | ||||
| Predsjednik Vlade: | Recep Tayyip Erdoğan | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
36. po veličini 780.580 km² 1,3% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2006.): - Gustoća: |
17. po veličini 70.413.958 90,2/km² |
||||
| Neovisnost: | proglašena republikom 29. listopada 1923. |
||||
| BDP (PKM) - ukupno : - po stanovniku : |
procjena 2006. 612.3 milijardi $ (17.) 8,385 $ (75.); |
||||
| Valuta: | nova turska lira1) (100 kuruşa) |
||||
| Vremenska zona: | UTC +2 | ||||
| Internetski nastavak: | .tr | ||||
| Pozivni broj: | 90 | ||||
| 1) Od 1. siječnja 2005., nova turska lira (Yeni Türk Lirası) zamijenila je staru liru. | |||||
Republika Turska je država smještena u jugoistočnoj Europi i jugozapadnom dijelu Azije, do 1922. poznata kao Osmansko carstvo. Najveći dio zemlje je smješten na poluotoku Anatoliji, između Crnog i Sredozemnog mora.
Turska (Türkiye na turskom) graniči na istoku s Gruzijom, Armenijom, Azerbajdžanom i Iranom; na jugu s Irakom i Sirijom, te na zapadu s Grčkom, Bugarskom i Egejskim morem i njegovim otocima.
Utemeljitelj turske republike te njezin prvi predsjednik bio je Kemal Atatürk.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Turci su na današnji prostor stigli iz centralne Azije i smjestili su se u središtu Male Azije: Anatolskoj visoravni. Bili su tamo stoljećima prije no što su osvojili druge dijelove Anatolije, zaposjeli Istanbul i napredovali prema Europi, Africi i Aziji stvarajući carstvo. Mala Azija je most između Azije i Europe kojim su se kretali mnogi migranti. U periodu od preko dvije tisuće godina ovdje su živjeli predstavnici mnogih civilizacija – Hetiti, grčki Frigijci, Lidijanci, Isaurianci, Kapodokijanci i Bizantinci itd.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2000. godine Turska je imala 67.844.903 stanovnika, ili 87 stanovnika/km2. Od toga je 10 milijuna živjelo na Europskom, a 58 milijuna na Azijskom dijelu države.
Zbog toga što se u Turskoj ne izvodi etnički popis stanovništva nego samo opredijeljenje po jeziku, teško je odrediti njen etnički sastav jer neke manjine govore uglavnom turski. Procjenjuje se da Turci čine 90.2 % stanovništva, Kurdi 7.1 %, Drugi 2.7% (Grci, Arapi, Albanci, Bugari, Romi, Lazi, Židovi) (popis iz 1965.).
[uredi] Politički ustroj
Turska je svjetovna parlamentarna republika osnovana na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu. Ustav je vrhovni zakon države.
[uredi] Predsjednik
Predsjednik je šef države i izabire se najmanje dvotrećinskom većinom Velike turske narodne skupštine (VTNS), poznatije kao Meklis, na jednokratni, sedmogodišnji mandat. Da bi bio podoban za ovu funkciju, kandidat mora biti turski državljanin stariji od 40 godina, mora biti podoban za izbor u VTNS, te mora imati visoku stručnu spremu. Predsjednik predsjedava Nacionalnim vijećem za sigurnost i predstavlja ured Vrhovnog zapovjednika. U vrijeme rata, šef glavnog stožera vrši funkciju vrhovnog zapovjednika u ime predsjednika. Predsjednik je ovlašten proglašavati zakone ili ih slati natrag u parlament na ponovno razmatranje, raspisivati javne referendume, raspisivati parlamentarne izbore, imenovati premijera ili prihvatiti njegovu ostavku; ratificirati i objavljivati međunarodne sporazume itd.
[uredi] Izvršna vlast
Izvršna vlast je u rukama predsjednika i Vijeća ministara, kojim predsjedava premijer. Premijera imenuje predsjednik odabirom između članova Velike turske narodne skupštine, te kandidira ministre, čije imenovanje mora odobriti Velika turska narodna skupština. Na premijerov prijedlog predsjednik razrješava ministre dužnosti i imenuje nove. U roku od tjedan dana od formiranja novog Vijeća ministara, premijer ili jedan od ministara predstavlja Vladin program pred Velikom turskom narodnom skupštinom, nakon čega se izglasava povjerenje. Prije općih izbora, ministri pravosuđa, unutarnjih poslova i komunikacija moraju se povući iz kabineta, a imenuju se neovisni i neutralni (bez političkih veza) ministri. Vijeće ministara izdaje pravila o primjeni zakona i ostalim pitanjima, uz uvjet da se ne kose s postojećim zakonima, koje tada provjerava Državno vijeće. Velika turska narodna skupština može raspustiti parlament izglasavanjem nepovjerenja.
[uredi] Zakonodavna vlast
Prema ustavu iz 1982., zakonodavna vlast pripada Velikoj turskoj narodnoj skupštini (Meklis), koja zasjeda u Ankari. To je jednodomno tijelo s 550 mjesta koje se bira po sustavu proporcionalne zastupljenosti općim pravom glasa odraslih, na petogodišnji mandat. U Skupštini su zastupljene samo stranke koje su sakupile više od 10 posto glasova u zemlji. Velika turska nacionalna skupština donosi, mijenja, dopunjava i opoziva zakone; nadgleda rad Vijeća ministara i ovlašćuje ga da izdaje odluke o posebnim pitanjima koje imaju snagu zakona; ratificira međunarodne sporazume i odluke vezane uz tiskanje novca, objave ratnog stanja, te sudjelovanje državnih oružanih snaga u operacijama u inozemstvu; odlučuje o pitanjima vezanim uz odobravanje amnestija i pomilovanja itd.
[uredi] Pravosuđe
Ustavom iz 1982. proglašena je neovisnost državnih sudova i sudaca. Turska ima jedinstveni pravni sustav građanskih i vojnih sudova, od kojih svaki ima prizivni sud sa sjedištem u Ankari. Ustavni sud preispituje ustavnost zakona i odluka sa snagom zakona, kao i pravila procedure Velike turske nacionalne skupštine. Njegove se odluke odmah objavljuju u Službenom listu, te su obvezujuće za sve, uključujući zakonodavnu i izvršnu vlast. Suce imenuje predsjednik. Visoki prizivni sud je posljednji stupanj preispitivanja odluka i presuda koje su donijeli sudovi. Suce bira Vrhovno vijeće sudaca i tužitelja. Državno vijeće je najviši upravni tribunal. Tri četvrtine sudaca imenuje Vrhovno vijeće sudaca i tužitelja, a jednu četvrtinu predsjednik. Ustavom iz 1982. propisano je uspostavljanje sudova za sigurnost koji se bave napadima na nacionalni i teritorijalni integritet Turske, demokratski poredak, napade na unutarnju i vanjsku sigurnost države itd. Tu je još i mnogo manjih građanskih i vojnih sudova.
 İstanbul's Beyoğlu district |
 Plava džamija (Sultanahmet Camii) |
 İstanbul's Levent business district |
Istiklal Avenue of Istanbul |
 İstanbul's Galata Tower |
Sultan Ahmet Dzamiya]] (Sultanahmet Camii) |
Ankara's Kızılay central business district |
 Izmir uz egejsku obalu |
 Turski folklorni ples |
 Limestone formations and thermal springs in Pamukkale (cotton castle) |
 Çeşme (Marina) |
 Ancient ruins of Efes |
[uredi] Vanjske poveznice
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mianmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
Afganistan • Albanija • Alžir • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Benin • Bjelokosna Obala • Burkina Faso • Brunej • Čad • Džibuti • Egipat • Gabon • Gambija • Gvineja • Gvineja Bisau • Gvajana • Indonezija • Iran • Irak • Jemen • Jordan • Kamerun • Katar • Kazahstan • Kirgistan • Komori • Kuvajt • Libanon • Libija • Maldivi • Malezija • Mali • Mauretanija • Maroko • Mozambik • Niger • Nigerija • Oman • Pakistan • Palestina • Saudijska Arabija • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Surinam • Sirija • Tadžikistan • Turska • Tunis • Togo • Turkmenistan • Uganda • Uzbekistan • Ujedinjeni Arapski Emirati
Zemlje s promatračkim statusom: Bosna i Hercegovina • Rusija • Srednjoafrička Republika • Tajland • Turska Republika Sjeverni Cipar
Muslimanske organizacije s promatračkim statusom: Moroska nacionalna oslobodilačka fronta
Međunarodne organizacije s promatračkim statusom: Organizacija za ekonomsku suradnju • Afrička unija • Arapska liga • Pokret nesvrstanih • Ujedinjeni narodi
Države članice:
Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo
Pridružene države članice:
Bugarska • Češka • Estonija • Island • Letonija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska
Države promatračice:
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK
Države kandidati: Albanija • Hrvatska • Makedonija
Nedovršeni članak Turska koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
