Glagol

Izvor: Wikipedija

Glagol je vrsta riječi kojom se označava radnja, stanje ili zbivanje.

Primjeri:

Ja radim, plivam, čitam, pišem - radnja

Kiša pada. Država napreduje. - stanje

Koncert se održava večeras. - zbivanje

Sadržaj

1 U hrvatskom jeziku

[uredi] U hrvatskom jeziku

Glagoli se u hrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugim slavenskim jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (sjesti – sjediti), što neslavenima otežava učenje hrvatskog. Postoje i pomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagoli biti i htjeti.

[uredi] Glagolska vremena

prošlost

sadašnjost

prezent

budućnost

futur prvi
futur drugi (egzaktni)

[uredi] Glagolski načini

[uredi] Oblici glagola

Svaki glagol ima više oblika.

Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:

prezent - u jednini i množini, po licima
aorist - u jednini i množini, po licima
imperfekt - u jednini i množini, po licima

Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:

Posebno stoji infinitiv.

Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvije osnove:

prezenske osnove (od nje se tvore: prezent, glagolski prilog sadašnji)
infinitivne osnove (od nje: infinitiv, glagolski pridjev radni, aorist, imperfekt)

Po načinu tvorbe, glagole dijelimo na pravilne i nepravilne.

[uredi] Pravilni glagoli

Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. učiti u prezentu ima nastavke -im, iš (uč-im, uč-iš...), dok glagol spavati nastavke -am, -aš (spav-am, spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.

Glagoli se dijele u vrste i razrede po tome koje nastavke koriste.

Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:

s -e- (per-em, per-eš,..., per-u)
s -a- (kuh-am, kuh-aš,..., kuh-aju)
s -i- (misl-im, misl-iš..., misl-e)
s -ne- (dig-nem, dig-neš..., dig-nu)
s -ije- (sm-ijem, sm-iješ..., sm-iju)
s -uje- (kup-ujem, kup-uješ, kup-uju)

Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.

Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:

bez umetka (-0-) (pra-ti, pra-o, pra-la...; tres-ti, tres-ao, tres-la...)
s umetnutim -a- (kuh-a-ti, kuh-a-o, kuh-a-la...)
s umetnutim -i- (misl-i-ti, misl-i-o, misl-i-la...)
s umetnutim -nu- (dig-nu-ti, dig-nu-o, dig-nu-la...)
s umetnutim -je- (sm-je-ti, sm-i-o, sm-je-la...)
s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti, kup-ova-o, kup-ova-la...)

Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr. pis-ati ima prezent piš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):

infinitivni nastavci	prezentski nastavci
infinitivni nastavci	-e-	-ne-	-a-	-i-	-ije-	-uje-
-0-	pi-ti, pij-em I.1-I.7, V.3	sres-ti, sret-nem I.1 (izuzetak)
-nu-		dig-nu-ti, dig-nem II
-a-	pis-a-ti, piš-em V.2		pit-a-ti, pit-am V.1	drž-ati, drž-im III.2
-i-				misl-i-ti, misl-im IV
-je-				žel-jeti, žel-im III.2	um-je-ti, um-ijem I.7
-ova-, -iva-, -eva-						kup-ova-ti, kup-ujem VI

U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:

osnove na suglasnik (ču-ti, čuj-em) su najpravilnije (razred I.7)
osnove na -s su pravilne (tres-ti, tres-ao, tres-la) (razred I.2)
kod osnove na -t ili -d dolazi do glasovnih promjena (plet-ti > ples-ti, ple-o, ple-la) (razred I.1)
osnove na -b kojima se umeće s ispred -ti (greps-ti, greb-ao, greb-la) (razred I.3)
osnove koje u prezentu imaju č, ž, š koji su nastali palatalizacijom k, g, h (pek-em > pečem; pek-ti > peći, pek-ao, pek-la) (razred I.4)
osnove na suglasnik + m ili n, gdje m ili n prelazi u e (otm-ti > ote-ti, ote-o, ote-la) (razred I.5)
osnove oblika suglasnik + er, el, ov i sl. gdje dolazi do premetanja (per-ti > pra-ti, pra-o, pra-la) (razred V.3, zbog -a- prije -ti- u infinitivu)

[uredi] Nepravilni glagoli

Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su biti i htjeti, za koje vidi pomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice: