Hetiti
Izvor: Wikipedija
██ Egipatsko carstvo u vrijeme Ramzesa II.
██ Hetitsko carstvo oko 1590 pr. Kr.
██ Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290 pr. Kr.
Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji.
Hetiti su u Anatoliji stvorili moćnu državu koja je nekoliko stoljeća bila svjetska velesila i igrala važnu ulogu u političkim odnosima tadašnjih sila. Hetitski jezik pripada indoeuropskoj jezičnoj grupi, a sami su ga Hetiti nazivali nesitskim (tj. jezik grada Neše). Prije dolaska Hetita na tom su području oko 2000. pr. kr. živjeli stanovnici Hati, od kojih su Hetiti preuzeli ime. Sjedište države bilo je u Hatuši.
Legendarnim osnivačem države Hetiti su smatrali Labanu, pa je njegovo ime uzeto kao titula (Muršili) svih kasnijih vladara. Na vrhuncu moći Hetitska je držva bila u vrijeme vladara Muršilija, koji je porazio Hurite u Siriji, i razorio njihov grad Alep, te prodro do Babilona koji je zauzeo i opljačkao oko 1595. pr. Kr. Nakon njegove smrti uslijedilo je dvjestogodišnje razdoblje nestabilnosti, a potom je počeo novi uspon države. U to vrijeme Hetiti pod svojom vlašću čvrsto drže Siriju, a pokušaj Egipatskog Faraona Ramzesa II. da otkloni hetitski utjecaj iz Sirije nije uspio.
Država Hetita propala je početkom XII. st. pr. Kr. u najezdi nepoznatih osvajača koje egipatski izvori nazivaju Narodi s mora (eng. Sea People).
 |
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Sadržaj |
[uredi] Povijest
[uredi] Kultura
[uredi] Vidi također
[uredi] U Wikipediji
- hetitski jezik
- Mala Azija
- Hati
- Hurijci
[uredi] Literatura
- Zamarovsky, V: Tajne carstva Hetita (Zagreb, 1965)
[uredi] Vanjske poveznice
- Hattušaš/Bogazköy
- Web stranica o Hetitima (engleski)
