Nafta

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst sa stranice sa razgovor

Nafta, kao vrsta fosilnog goriva, je tamna i viskozna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna. To je vrlo složena smjesa različitih spojeva, pretežito ugljikovodika alkanskog, cikloalkanskog i aromatskog reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta.

Nafta se najviše koristi za pokretanje vozila (obično u obliku benzina i drugih derivata) te za dobivanje električne energije u termoelektranama. Također je značajna sirovina za mnoge proizvode (plastika, umjetno gorivo, razni razrjeđivači i ostale kemikalije). Industrija koja se bavi preradom nafte se naziva petrokemijska industrija.

Nafta je danas u svijetu jedan od najznačajnijih strateških proizvoda (obično se naziva "crno zlato"). Zbog toga zemlje proizvođači nafte imaju veliku moć u geopolitičkim odnosima, a kontrola nad izvorištima nafte jedan od najznačajnijih uzroka kriza u svijetu. Zemlje koje su najveći izvoznici nafte (ali ne uvijek i proizvođači) su grupirane u interesnu organizaciju OPEC (Organization of Petroleum Exporting Countries).

Cijena nafte je na svjetskom tržištu ušesterostručena u razdoblju od 2000. godine do danas. Pretpostavlja se da će u bliskoj budućnosti proizvodnja nafte doći do vrhunca a do 2050. će biti iscrpljene sve zalihe. Istovremeno se potražnja povećava, posebno zbog velikog gospodarskog rasta Kine i Indije. Zbog toga bi vrlo brzo moglo doći do krize velikih razmjera u svjetskom gospodarstvu.

Najveći proizvođači su:

1. Saudijska Arabija (10.37 milijuna barela)

2. Rusija (9,27 milijuna barela)

3. Sjedinjene Američke Države (8,69 milijuna barela))

4. Iran (4,09 milijuna barela)

5. Meksiko (3,83 milijuna barela)