Schutzstaffel
Izvor: Wikipedija
Schutzstaffel (njem. Zaštitni odredi), poznatiji pod kraticom SS, je bila ogromna paravojna organizacija nacističke Njemačke. Wehrmacht je bila službena vojska Trećeg Reicha, a oni su bili paralelna vojska koja je primala naredbe isključivo od svojih časnika.
Imali su posebne činove, crne uniforme, znakovlje i bili su "pretorijanska straža" Nacističke stranke. Dijelili su se na Waffen SS (Borbene postrojbe SS-a), SS Totenkopfverbände (SS Mrtvačke glave, čuvari u koncentracijskim logorima), Allgemeine SS (Općeniti SS, neborbene jedinice), Einsatzgruppen (specijalne jedinice), Sanitätsstaffel (Medicinski odred, znanstveno-istraživački ogranak). Morali su biti visoki najmanje 175 centimetara. Najpoznatiji ravnatelj SS-a bio je Heinrich Himmler. Od samo 280 ljudi u sklopu SA odreda, pa preko osamostaljenja do 950.000 prije kraja rata je impresivno. Časnici SS-a mogli su imati više žena. Oni su zapovjedali konc-logorima. Unutar SS-a su nastale nacističke političke policije RSHA i SD kojima je prikljućen i Gestapo. Nakon procesa u Nürnbergu, SS je proglašen zločinačkom organizacijom i prestao je postojati.
Sadržaj |
[uredi] Waffen SS
Organiziran 1940. Waffen SS je bio vojna grana SS organizacije. Iako je ostao pod Zapovjedništvom SS vrhovništva Waffen SS je kao vojna organizacija bio financiran od njemačke vlade. Tijekom drugog svjetskog rata Waffen SS je izrastao u 38 divizija, najpoznatija je bila Leibstandarte SS Adolf Hitler. Tijekom rata Waffen SS je imao u svom sastavu i nekoliko "Legija stranaca" sastavljenih od vojnika iz savezničkih ili pkorenih zemalja. Među njima je bilo Ukrajinaca, Tatara, Albanaca, Bošnjaka, Nizozemaca, Norvežana, Danaca, Hrvata, Estonaca...
