Nacizam

Izvor: Wikipedija

Nacizam
Nacističke organizacije
Nacistička stranka Sturmabteilung Schutzstaffel Hitlerova mladež Lebensborn
Nazcizam u povijesti
Rana povijest Hitlerov uspon na vlast Treći Reich Noć dugih noževa Nürnberški zakoni Kristalna noć Holokaust Nürnberški proces Ex-Nacisti i Neo-Nacizam
Nacistički koncepti
Politika Trećeg Reicha Hitlerova politička uvjerenja Program NSDAP-a Gleichschaltung Rasna politika Trećeg Reicha Führerprinzip Lebensraum Pozitivno kršćanstvo Volk
Nacističke stranke i pokreti izvan Njemačke
Kanadska nacionalsocijalistička stranka ujedinjena Njemačko-američki savez Nasjonal Samling Nationaal-Socialistische Beweging Nacionalsocijalistički blok Nacionalsocijalistička liga
Nacistički pokret
Nacistički pokret Arijevska rasa Doktorovo suđenje Certifikat o njemačkoj krvi Lebensborn Život koji nije vrijedan života Mischling Nacistički liječnici Nacističko eksperimentiranje na ljudima Nacizam i rasa Nordijska teorija Nur für Deutsche Nürnberški proces Rasna politika Trećeg Reicha Rasna čistoća Reichov zakon o državljanstvu Znanstveni rasizam Eutanazijski program T-4
Povezane teme
Nacizam i vjera Nacistička propaganda Nacistički misticizam Nacistička arhitektura Hitlerov pozdrav Mein Kampf Svastika Narodni pokret Antisemitizam Führer Neonacizam Fašizam
Popisi
Istaknuti Nacisti Fašisti Hitlerove knjige Hitlerovi govori Članovi SS-a Živući nacisti Bivši utjecajni nacisti nakon 1945.
v·d·e

Nacionalsocijalizam, češće samo Nacizam je politički pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). Pokret je kulminirao stvaranjem Trećeg Reicha, totalitarne države koju je od 1933. do 1945. vodio diktator Adolf Hitler.

[uredi] Nastanak i uspon nacizma

Nacizam je u mnogim aspektima bio sličan talijanskom fašizmu. No, korijeni nacizma bili su Njemački, osnovani, recimo, na Pruskoj vojnoj tradiciji autoritarizma i povećanja i na Njemačkoj romantičnoj tradiciji ugostiteljstva pa sve do racionalizma, liberalizma i demokracije. Također se temeljio i na mnogim rasnim doktrinama prema kojima su Nordijski ljudi, takozvani arijevci, bili ne samo fizički superiorni drugim rasama, nego su bili i nositelji vipeg morala i kulture. U nekim filozofskim tradicijama, to je idealiziralo državu ili uzvisilo superiornog individualca i oslobodilo takvu osobu od tradicionalnih restrikcija.

Teoretičari i planeri nacizma uključivali su i generala Haushofera, njemačkog geografa koji je imao jako velik utjecaj u njemačkoj vanjskoj politici, njemačkog urednika i vođu stranke Alfreda Rosenberga koji je formulirao nacističke rasne teorije prema djelima pisca Houstona Stewarta Chamberlaina. Zadatak da formulira i izvede mnoge nove ekonomske i financijske policije pao je na njemačkog financijera Hjalmara Schachta, a njemački arhitekt i stranački vođa Albert Speer imao je veliku ulogu u nadgledanju ekonomije tik prije kraja Drugog svjetskog rata (1939.-1945.).

[uredi] Politika nacizma

Nacisti su zastupali stajalište da se čovječanstvo dijeli na više i niže rase, Nijemce su proglašavali višom, arijskom rasom. Pripisivali su im izvanredne sposobnosti i zato pozvane da vode svijet. Za Židove su imali stajalište da su sposobni samo za izrabljivanje drugih i za razaranje, pa ih treba uništiti (antisemitizam). Slavene su smatrali kao nesposobne za bilo kakvo stvaralaštvo i koristili ih kao radnu snagu. Za parlamentarnu demokraciju su tvrdili da je loš sustav jer omogućava djelovanje onih koji razaraju društvo i državu. Nacisti su u državi htjeli uspostaviti čvrstu vlast koju će predvoditi i o svemu odlučivati vođa (njem.Führer). Svoj nacistički program Hitler je iznio u knjizi Mein Kampf (Moja borba). Tvrdio je da Njemačkoj treba osigurati veći "životni prostor", a njega će steći na europskom istoku. Odbacivao je Versailleski mirovni ugovor i najavljivao da će Njemačka zavladati Europom, a zatim i cijelim svijetom. Nacisti su za teško stanje u državi okrivili Židove i ljevičare, komuniste i socijaliste.

[uredi] Posljedice Prvog svjetskog rata

Trenutni uzroci nacizma mogu se naći u posljedicama njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu (1914.-1918.). Po oredbama Versajskog ugovora, Njemačka je proglašena jedinim krivcem za rat, te su joj oduzete sve kolonije i bila je prisiljena plačati visoke reparacije. Njemački politički i ekonomski život ozbiljno je poremećen potpisivanjem ugovora. Velika inflacija, koja je došla do vrhunca 1923., unštila je njemačku srednju klasu i nanijela velike štete njemačkom ekonomsom i socijalnom životu. Nakon nekoliko godina Njemačka je dosegla neku točku ekonomske stabilnosti i sigurnosti, no Velika ekonomska kriza koja se proširila 1929., Njemačku je ponovno bacila u ekonomsku stabilnost i u takvu depresiju iz koje, po mnogim gledištima, nije bilo izlaza. U tom periodu, demokratska Weimarska Republika je bila izložena napadima i s lijeva i s desna. Republika se pokazala nesposobnom da riješi problem ekonomske krize. Do 1933. njemački narod podržavao je ili jednu ili drugu totalitarističku stranku, Komunističku ili Nacionalsocijalističku.

[uredi] Nacistička stranka

Vidi glavni članak:NSDAP

Značka koja je označavala čana NSDAP-a.

Nacistička stranka proizalša je iz Njemačke radničke stranke, osnovane u Münchenu 1919. Kada se Hitler 1919. pridružio DAP-u, ona je brojala samo 25 članova, od kojih su samo 6 aktivno sudjelovali na sastanicma stranke. Ubrzo nakon učlanjenja, Hitler je postao vođa grupe. Na prvom masovnom sastanku DAP-a u Münchenu 24. veljače 1920., Hitler je pročitao stranački program, koji je djelomično sastavio. Program se sastojao od 25 točaka koje su sadržavale mješavinu nacionalističkih zahtjeva, korupcija i socijalističkih ideja, te rasističkih i antisemitskih doktrina. Kao jedan od esencijalnih uvjeta za realizaciju svojih ciljeva, stranka je u programu objavila: "Za moderno društvo, div sa stopalima od gline, stvorit ćemo besprimjernu centralizaciju koja će ujediniti sve svoje moću u rukama vlade. Stvorit ćemo hijerarhijsku konstituciju, koja će mehanički vladati svim pokretima individualaca."

[uredi] Hitler preuzima potpuno vodstvo

Ubrzo nakon sastanka u veljači 1920., Hitlerova stranka promijenila je ime u Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). Nova stranka je rasla polaki i principijelno u Bavarskoj. Uvjerena u potrebu i važnost nasilja za ostvarenje svojih ciljeva, stranka je osnovala Sturmabteilungen (ili skraćeno SA). Cilj SA-a je bio da osigurava sastanke NSDAP-a od nevolja, da ometa sastanke liberalnih demokrata, socijalista, komunista i trgovačkih saveza, te da progoni Židove, a pogotovo Židovske trgovce. Tome svemu pripomagali su i nezadovoljni vojnici i vojni časnici, a jedan od istaknutijih bio je Ernst Röhm.

Godine 1921. Hitler je izabran za „neograničenog predsjednika“ stranke, i iste te godine stranka je za svoj službeni znak izabrala crvenu zastavu, koja je u sredini imala bijelo polje u kojem je bila crna svastika. Godine 1923. Hitler je osnovao novine Völkischer Beobachter (Rasni promatrač), kao službeni dnevni glasnik stranke. Kako je DKP, osnovan 1919. rastao, tako je NSDAP koncentrirala većinu svoje propagande na optuživanje boljševizma, kojeg su okarakterizirali kao urotu međunarodnih Židovskih financijera. Također su objavili svoj prijezir prema parlamentarnoj demokraciji i agitirali su za diktaturu.

[uredi] Pivnički puč

Vidi glavni članak:Pivnički puč

Dana 8. studenog 1923., zajedno sa 600 SA-ovca, Hitler je kernuo u jednu Münchensku pivnicu, gdje je Gustav von Kahr, vođa Bavarske provincijska vlade držao javni govor. Hitler je von Kahra i njegove pomočnike zarobio, te ih povjerio generalu Ludendorffu, i objavio je, navodno, u von Kahrovo ime da će se formirati nova nacionalna vlada. Odmah nakon toga von Kahr je pušten i okrenuo se protiv Hitlera i Ludendorffa. Nakon završnog okršaja sa Minhenskom policijom 9. studenog, Hitler i njegovi suradnici su pobjegli i takozvani "Pivnički puč" nije uspio. Hitler i Ludendorff su kasnije uhićeni. Ludendorff se izvukao bez kazne, no Hitleru je suđeno i dobio je kaznu od 5 godina zatvora, a djelovanje NSDAP-a je zakonom zabranjeno. U zatvoru Hitler je napisao knjigu Mein Kampf, koju je za vrijeme boravka u zatvoru diktirao Rudolfu Hessu. Ta knjiga kasnije je poslužila kao korijen svih nacističkih doktrina, propagandinh tehnika i planova za osvajanje Njemačke i Europe. Što je vrijeme prolazilo Mein Kampf je u jednom trenutku postala biblija nacizma.

Naslovnica prvog izdanja Mein Kampfa.

Hitler je pušten iz zatvoa za manje od godinu dana. NSDAP je tada bio u stanju virtualnog nestanka, velikim djelom zbog poboljšanja državne ekonomske situacije koja je omogućila lakše nadgledanje svoh političkih organizcija. Tijeom sljedećih godina, uz malu pomoć lojalnih pomoćnika, Hitler je polako obnovio stranku. Godine 1926. Hitler je sebe proglasio Führerom (vođom) stranke i osnovao je vojni i crnokošuljni Schutzstaffel (zaštitni odred), ili SS kako bi pružala zaštitu Hitleru i stranci i kako bi nadzirala SA. Nakon početka Velike ekonomske krize 1929. dolazak stranog kapitala u Njemačku je stao, državna vanjska trgovina je stala, korijeni njemačke industrije su stali, povećala sa nezaposlenost i pale su agrikulturne cijene. Kada se kriza sve više povećavala, pojavila se idealna situacija za izbijanje revolucije. Fritz Thyssen, bogati njemački industrijalac je zajedno sa još nekolicinom imućnih industrijalaca pružio NSDAP-u veliku novčanu pomoć. No, unatoč krizi, mnogi njemački industrijalci i kapitalisti su se uvelike protivili nacizmu.

[uredi] Stranka u Reichstagu

[uredi] Organizacija stranke nakon 1933.

[uredi] Reorganizacija njemačkog društva

Hitler je započeo organizcaiju nacističke države tako što je eliminirao svu radničku i liberalno demokratsku opoziciju. Suđenje za paljbu Reichstaga služilo je uvod za ne samo uništavanje svih komunističkih i socijaldemokratskih stranaka, nego i za ukidanje svih konstitucionalnih i civilnih prava i osnivanje konc-logora za žrtve nacizma.

[uredi] Gestapo

Vidi glavni članak:Gestapo

Geheime Staatspolizei (Tajna državna policija), poznatija kao Gestapo je organizacija osnovana da bi rješavala probleme Hitlerovih neistomišljenika. Godine 1936., kada je Gestapo uključen u sastav države, objavljeno je da Gestapo nije restriktiran javnim zakonima, nego da samo odgovara svojim šefovima, Heinirchu Himmleru i Adolfu Hitleru.

[uredi] Centralizacija i koordinacija

[uredi] Ekonomija i početak 1934.

[uredi] “Novi poredak“

[uredi] Trgovački savezi

[uredi] Opasni efekti nacizma

Vidi glavne članke:Neonacizam, Antisemitizam

[uredi] Poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:

Nacizam

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org../../../n/a/c/Nacizam.html"

Posebno:Categories: Drugi svjetski rat | Nacizam | Njemačka u Drugom svjetskom ratu | Predrasude i diskriminacija | Političke ideologije