Dunav

From Wikipedia

Dunav

Dužina

2.888 km

Visina izvora

1.078 m

Prosečan protok

4,000 m³/s

Površina razvođa

817,000 km²

Izvor

Nemačka

Ušće

Crno more

Zemlje basena

Rumunija (28.9%), Mađarska (11.7%), Austrija
(10.3%), Srbija i Crna Gora (10.3%),
Nemačka (7.5%), Slovačka (5.8%), Bugarska
(5.2%), Bosna i Hercegovina (4.8%),
Hrvatska (4.5%), Ukrajina (3.8%), Češka
(2.6%), Slovenija (2.2%), Moldavija
(1.7%), Švajcarska (0.32%), Italija
(0.15%), Poljska (0.09%), Albanija (0.03%)

Dunav je međunarodna reka, druga po veličini u Evropi (2888 kilometara). Nastaje spajanjem reka Berge i Brigah koje izviru na Jugoistočnim obroncima Švarcvalda (Nemačka), a velikom deltom, sa pet rukavaca se uliva u Crno more.

Dunav je po veličini druga reka u Evropi (posle Volge) i najveća na Balkanu.

[uredi - уреди] Izvor

Izvor Dunava

Tehnički Dunav počinje od Donauešingena gde se spajaju dve manje reke Breg i Brigah (što su očigledno reči srpskog korena) pa odatle Dunav nosi naziv Donau. Međutim na mermernoj ploči u Firstenberškom parku kod Donauešingena, koja je mnogo starija od monografskog zapisa mesta, na samom vrelu reke Brigah (slika), piše: CAPUT DANUBII, tj. Glava Dunava.

[uredi - уреди] Etimologija

Njen latinski naziv je Danubius. Etimološki se radi ο kovanici (k), koja proističe od reči Διος-Ζευς (Dios-Zevs), čiji je bukalički oblik Δαν, Ζαν (Dan, Zan), sve izvedeno od korena δι, δίος (di, dios)-sjajan, "sjaj nebeski".

U mitologiji, Zevs ili Dias je Kronov i Rejin sin, kralj bogova i ljudi, bog neba i začetnik svih prirodnih pojava. Genitiv od Δαν (Dan) je Δανου (Danou). Drugi član imena Danubius je bius koji je proizišao od reči βίος bios, latinski vivus, tj. život, posebno ljudski život.

[uredi - уреди] Dunav u antičkoj književnosti

Tacit kaže da Dunav izvire na laganim, blagim padinama planine Abnobe, prolazi kroz mnoge narode, i najzad se, u šest rukavca, probija u Crno more, a sedmi rukavac se gubi u močvarama.

Abnoba je današnji Švarcvald. Na pitanje gde je izvor Dunava, stari geografi su davali različite odgovore; uostalom, ni danas nije sasvim jasno, jer voda iz "izvora Dunava" u Donauešingenu ne teče dalje samostalno, već se uliva (podzemnim kanalom) u reku Brigah.

Put reke Dunav

Po Herodotu, gornji deo ove reke, od Timoka do izvora zvao se Δανουβιος (Danouvios), dok je donji deo Ιστρος (lstros). Ova onomastika je takođe kovanica od reči 'ιςτια ili 'εστία (istia ili estia)-ognjište, što znači na ognjištu gostoljubivo primiti ili hraniti i drugog člana ili dela, od reči ρεο, ροος, ρους (reo, roos, rous)-struja, reka, lat. rivus. Danubius dakle znači Zevsova, reka života, "božanska reka", odnosno "kraljica svih reka". Istovetan je i značaj imena Istros, reka hraniteljica. Iz ovoga se može zaključiti da je Dunav personifikacija boga Diosa ili Zevsa u gornjem toku, posebno Srednjeg Podunavlja, dok je Istros personifikacija boginje Hestije, najstarije Kronove i Rejine kćeri.

Hestija je jedno od dvanaest olimpijskih božanstava i personifikacija vatre na ognjištu, što asocira na ognjišta Lepenskog Vira. Zevs joj je dodelio počasno mesto u središtu svake kuće, kao i u svim hramovima, gde su joj prinošene žrtve. Zevsa-Diosa (Dunav) hrane i snabdevaju nektarom i ambrozijom mnogobrojne rečne lepotice-nimfe tj. pritoke sa leve i desne strane, a to su pritoke Srednjeg Podunavlja.

[uredi - уреди] Važnost

Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica rimskog imperija. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvore prema ušću: Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija i Crna Gora (Srbija, Vojvodina), Bugarska, Rumunjska, Moldavija i Ukrajina.

Dunav teče kroz ove velike gradove:

Ulm - Njemačka
Regensburg - Njemačka
Linz - Austrija
Beč - glavni grad Austrije, gdje se naplavna njegova ravnica naziva Lobau
Bratislava - glavni grad Slovačke
Budimpešta - glavni grad Mađarske
Novi Sad - glavni grad Vojvodine (Srbija)
Beograd - glavni grad Srbije (Srbija i Crna Gora)
Ruse - Bugarska
Brăila - Rumunjska
Galaţi - Rumunjska
Tulcea - Rumunjska

[uredi - уреди] Pritoke

Pritoke Dunava prolaze kroz dodatnih 7 država.Neke od njih su važne rijeke, kojima se može ploviti s teglenicama i brodovima niskog gaza. Od izvora prema ušću, glavni pritoci su redom:

Iller - Lech - Regen (utiče u Regensburgu) - Isar - Inn (utiče u mjestu Passau) - Enns - Morava - Leitha - Váh (utiče u mjestu Komárno) - Hron - Ipel - Sió - Drava - Tisa - Sava (utiče u Beogradu) - Velika Morava - Caraş - Jiu - Iskar - Olt - Vedea - Argeş - Ialomiţa - Siret - Prut