Litvanski jezik
From Wikipedia
Litvanski ili litavski jezik (litvanski lietuvių kalba) je jezik iz grupe istoÄnih baltiÄkih jezika iz porodice indoevropskih jezika. NajsliÄniji jezik litvanskom je letonski, i ujedno ova dva jezika su jedina dva živa baltiÄka jezika.
U svetu litvanski govori oko 4 miliona ljudi, od toga 3 miliona u Litvaniji (80% stanovništva).
Litvanski jezik obuhvata dve grupe dijalekata severne (žemaitique), i južne (aukštaitique). Južni dijaleti, poznati i kao „visoki“, su osnova savremenog književnog jezika.
Sadržaj/Садржај[sakrij/Ñакриј] |
[uredi - уреди] Istorija
Litvanski jezik joÅ¡ uvek sadrži neke fonetske i morfoloÅ¡ke osobine proto indoevropskog jezika i stoga je veoma znaÄajan za lingvistiÄka istraživanja. Ovo je najbliži jeziÄki roÄ‘ak indoevropskog jezika. JeziÄki istoriÄari smatraju da se proto baltiÄki jezik izdvojio od ostalih indoevropskih jezika oko 1000 godina pne.
Prvi tekst na litvanskom je prevod crkvenih himni iz 1545. Sve do 19-og veka bilo je malo knjiga na litvanskom, a i tad je litvanski zabranjivan od strane ruskih vlasti. Litvanski je postao zvaniÄni jezik Litvanije 1918.
[uredi - уреди] Karakteristike
Pisani litvanski ima 12 samoglasnika i 20 suglasnika. Akcenat je slobodan i može menjati mesto.
Litvanski ima veoma složena gramatiÄka pravila. Ima najsloženiji sistem participa od svih indoevropskih jezika, koji ukljuÄuje aktivne, pasivne i gerundivne forme.
Ima 7 padeža: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, lokativ, i vokativ (poput srpskog jezika). Još dva padežna oblika se povremeno koriste.
[uredi - уреди] Primer teksta
ÄŒlan 1 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima
Visi žmonės gimsta laisvi ir lygūs savo orumu ir teisėmis. Jiems suteiktas protas ir sąžinė ir jie turi elgtis vienas kito atžvilgiu kaip broliai.
Prevod: Sva ljudska bića se rađaju slobodna i jednaka po dostojanstvu i pravima. Obdarena su razumom i savešću, i treba da se odnose jedna prema drugima u duhu bratstva.
[uredi - уреди] Meseci u godini
Sausis, Vasaris, Kovas, Balandis, Gegužė, Birželis,
Liepa, Rugpjūtis, Rugsėjis, Spalis, Lapkritis, Gruodis
- Sveiki - Zdravo
[uredi - уреди] Spoljašnje veze
- Litvanska lingvistika
- ReÄnik litvanskog jezika
- Istorijska gramatika litvanskog jezika
- Litvansko-engleski reÄnik
![]() |
Službeni jezici Evropske unije | ![]() |
---|---|---|
bugarski | ÄeÅ¡ki | danski | engleski | estonski | finski | francuski | grÄki holandski | irski | |italijanski | letonski | litvanski | maÄ‘arski | malteÅ¡ki | nemaÄki | poljski portugalski | rumunski | slovaÄki | slovenaÄki | Å¡panski | Å¡vedski |
||
Izvor: Internet prezentacija EU Videti joÅ¡: Nazivi EU na razliÄitim jezicima |