Mari El
From Wikipedia
|
|||||
 Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji |
|||||
| Glavni grad | Joškar-Ola | ||||
| Površina - ukupno |
75. po veličini |
||||
| Stanovništvo - Ukupno |
66 po veličini - 727.979 (2002.) |
||||
| Politički status | republika | ||||
| Federalni okrug | Privolški | ||||
| Privredna regija | Volga-Vjatka | ||||
| Službeni jezici | ruski, nizinski marijski | ||||
| Predsjednik Президент |
Leonid Igorevič Markelov Леонид Игоревич Маркелов |
||||
| Predsjednik Vlade Председатель правительства |
Dmitrij Jevgenjevič Frolov Дмитрий Евгениевич Фролов |
||||
| Zakonodavno tijelo | ... | ||||
| Glava zakonodavne vlasti Глава законодательной власти |
... | ||||
| Himna | - | ||||
| Automobilska oznaka | 12 | ||||
| Vremenska zona |  Moskovsko vrijeme (UTC+3) |
||||
Republika Marijska ili Mari-El (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske federacije, odnosno jedna od njenih republika. Nalazi se u Privolškom saveznom okrugu.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Zemljopis
Marijska se nalazi u istočnom dijelu Istočnoeuropske nizine (viditi točniji naziv) Ruske Federacije, duž rijeke Volge. Močvarna Marijska depresija se nalazi u zapadnom dijelu republike. 57% ozemlja ove republike je pokriveno šumama.
- Površina: 23.200 km².
- Granice:
- unutarnje: Nižnjenovgorodska oblast (JZ/Z/SZ/S), Kirovska oblast (S/SI/I), Tatarska (JI/J), Čuvaška (J)
- Najviši vrh: 278 m
- Najveća udaljenost sjever-jug: nema podataka
- Najveća udaljenost istok-zapad: nema podataka
- Prosječno visina : nema podataka
[uredi - уреди] Rijeke
U Marijskoj ima 476 rijeka. Većinu ih se smatra malim rijekama, jer su uglavnom 10-50 m široke i 0,5-1,4 m duboke.
Obično se zamrznu od polovice studenog do polovice travnja. U veće rijeke spadaju:
- Boljšaja Kokšaga
- Buj
- Ilet
- Iravka
- Kundiš
- Laž
- Malaja Kokšaga
- Mali Kundiš
- Nemda
- Rutka
- Uržumka
- Vetluga (plovna)
- Volga (plovna)
- Jušut
[uredi - уреди] Jezera
Ima preko 200 jezera u Marijskoj, a većina njih su površine manje od 1 km četvornog, a dubine od 1-3 m.
Brojna jezera se nalaze među močvarama. Močvare zauzimaju velike površine od onih veličine 10-70 km², do onih veličine 100 km², a obično se smrznu u prosincu. Prosječna dubina močvara je od 0,5-1,5 m (sve do 3 m), ali nemoguće ih je proći u jesen i u proljeće zbog poplava.
Veća jezera su:
- Karas
- Kičijer
- Jaljčik
- Tair
- Čeboksarska vodosprema
[uredi - уреди] Gorja
[uredi - уреди] Prirodna bogatstva
U republici praktički nema prirodnih resursa od industrijskog značaja. Od sirovina se mogu naci treset, mineralna voda i vapnenac.
[uredi - уреди] Klima
Klima je blaga kontinentalna klima. Zime su blago hladne i sniježne. Ljeta su topla, često kišna.
- Prosječna siječanjska temperatura: −13°C
- Prosječna srpanjska temperatura: +19°C
- Prosječna godišnja količina padaline: 450-500 mm
[uredi - уреди] Upravna podjela
Glavni članak: Administrativna podjela Marijske
[uredi - уреди] Stanovništvo
Marijci, prije znani i pod imenom Čeremisi, su povolško-finski narod.
Govore dvama srodnim jezicima, nizinski marijski jezik ("Meadow Mari", "марий йылме") i brdski marijski jezik ("мары йӹлмы"). Nizinski marijski je službeni jezik u republici, zajedno sa ruskim jezikom. Brdski marijski se smatra inačicom.
Marijci nisu imali označeno ozemlje prije ruske revolucije 1917.. Danas samo 48,3% Marijaca žive u Marijskoj. 4,1% Marijaca živi izvan Ruske Federacije.
Struktura po narodnosti:
Ostali narodi i etničke skupine, kojih ima preko 50, čine 3,6% stanovništva.
- Broj stanovnika: 727.979 (2002.)
- gradsko: 459.687 (63.1%)
- selsko: 268.292 (36.9%)
- muško: 338.485 (46.5%)
- žensko: 389.494 (53.5%)
- žena na 1000 muškaraca: 1.151
- Prosječna dob: 36,7 g.
- gradska: 36,7 g.
- seoska: 36,7 g.
- muška: 34,0 g.
- ženska: 39,0 g.
- Broj domaćinstava: 263.382 (sa 717.938 ljudi)
- gradskih: 173.246 (sa 455.006 ljudi)
- seoskih: 90.136 (sa 262.932 ljudi)
- Prosječni očekivani životni vijek: nema podataka
[uredi - уреди] Historija
Za stara marijska plemena se znalo još od 5. stoljeća. Kasnije su njihova područja bila znana kao podložnik Povolškoj Bugarskoj i Zlatnoj hordi. 1440-ih su pripojena Kazanskom kanatu, a pripala su Ruskom Carstvu padom Kazanskog kanata 1552. godine.
Marijska Autonomna Oblast je uspostavljena 4.11. 1920..
Reorganizirana je u Marijsku ASSR 5.12. 1936. godine.
Autonomna republika Marijska u današnjem obliku je stvorena 22.12. 1990. godine.
[uredi - уреди] Politika
Na čelu republike je predsjednik. Leonid Igorevič Markelov je izabran u siječnju 2001., te ponovno 2004. godine.
Mandat mu istječe 2008. godine.
[uredi - уреди] Privreda
Najrazvijenije industrije su strojogradnja, kovinoprerada, drvoprerada, proizvodnja rezane građe, trupaca, prehrambena industrija.
Većina gospodarskih društava se nalazi u glavnom gradu, Joškar-Oli, kao i u gradovima Kozmodemjansku, Volžsku i u Zvenigovu.
[uredi - уреди] Transport
U republici je jedna zračna luka, 15 željezničkih postaja, 53 autobusne postaje i riječna luka na rijeci Volgi u Kozmodemjansku (te 4 manje luke).
[uredi - уреди] Kultura
Ima osam muzeja u Marijskoj republici. Najveći su Nacionalni muzej, Povijesni muzej i Republički muzej finih umjetnosti u Joškar-Oli te Muzej umjetnosti i povijesti u Kozmodemjansku.
[uredi - уреди] Obrazovanje
Najvažnije ustanove visokog obrazovanja su Marijsko državno tehničko sveučilište, Marijsko državno sveučilište i Marijski državni pedagoški institut. Svi su smješteni u Joškar-Oli.
[uredi - уреди] Vjera
Glavne vjeroispovijedi su pravoslavlje, ruski pravoslavni starovjernici i islam.
Tradicionalna marijska religija marla —kršćanstvo s elementima totemizma i šamanizma se dosta ispovijeda.
[uredi - уреди] Turizam
Marijska je omiljeno odredište turista iz Tatarstana. Ondje se, u dolini Ilet nalazi nacionalni park Marii Čodra, s brojnim atrakcijama, kao što su plovljenje brodom, jahanje, gljivarenje itd. Mariji Hodra je omiljeno mjesto kazanskih tolkinista, gdje si oni odigravaju bitke.
