Ingušetija

From Wikipedia

Republika Inguška
Респу́блика Ингуше́тия, Ингу́шская Респу́блика
ГIалгIай Мохк    

Zastava Inguške Grb Inguške
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad	Magas
Površina - ukupno - % vode	87. po veličini - 4.000 km² - zanemarivo
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	73. po veličini - 467.294 (2002.) - 116,8/km²
Politički status	Republika
Federalni okrug	Južni
Privredna regija	Sjevernokavkaska
Službeni jezici	ruski, inguški
Predsjednik (Президент)	Murat Magometovič Zjazikov (Мурат Магометович Зязиков)
Premijer-ministar (Премьер-министр)	Timur Ahmetovič Moguškov (Тимур Ахметович Могушков)
Zakonodavno tijelo	...
Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти)	Mahmud Sakalov (Махмуд Сакалов)
Himna	Himna Inguške
Automobilska oznaka	06
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC + 3/+4)

Ingušetija je autonomna republika u sastavu Ruske Federacije.

Na zapadu se graniči s ruskom republikom Sjevernom Osetijom, na istoku s Čečenijom, dok na jugu ima granicu s Gruzijom.

Ime je dobila po Ingušima, narodu srodnom Čečenima, koji u njoj predstavlja većinsko stanovništvo.

Ingušetija je pod rusku vlast došla 1810. godine. Nakon stvaranja SSSR-a postala je dio Sovjetske planinske republike, da bi 1924. postala Inguška autonomna oblast. Godine 1934. je spojena s Čečenijom u Čečensko-Ingušku Autonomnu sovjetsku republiku.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, Staljin je, pod sumnjom za pomaganje njemačkom okupatoru, naredio deportaciju Čečena i Inguša, odnosno ukidanje njihove republike, čiji dijelovi su pripali direktno Rusiji, odnosno Sjevernoj Osetiji. 1950-ih je Čečenima i Ingušima dozvoljen povratak, odnosno stvaranje republike.

1992. godine je, nakon što je Čečenija proglasila nezavisnost, Ingušetija postala republika unutar Ruske federacije. Tome je pridonio i etnički sukob s Osetima, koji je na njenu teritoriju doveo veliki broj izbjeglica.

[uredi - уреди] Izvori i vanjski linkovi

• Službena stranica Ingušetije (ruski).
• Ingushetiya.ru—neslužena stranica Ingušetije (ruski).
• Historija, jezik i kultura Ingušetije (engleski).
• Magas, inguška omladinska stranica (ruski).
• Predsjednik Ingušetije (ruski).

Administrativne podjele Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka Federalni gradovi Moskva | Petrograd Autonomne oblasti Židovska Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj. 2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008. 3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški