Crnogorski jezik
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Crnogorski jezik je dio jezičnog sistema koji se stručno naziva srednjejužnoslavenski dijasistem. Prema posljednjem popisu u Crnoj Gori 22% stanovništva govori crnogorski jezik.
Izvorni crnogorski jezik se po nekim jezikoslovcima (Vojislav Nikčević) mnogo više razlikuje od ostalih srodnih južnoslavenskih jezika - naprimjer, bosanskog, srpskog i hrvatskog (spomenimo samo specifične glasove Ś, Ź, DZ koje su u Slavena, izrazitije zastupljene još u poljskom jeziku).
Crnogorski jezik karakteriše deklinacija u šest padeža za razliku od bosanskih sedam (Crnogorci umjesto lokativa uporabljavaju akuzativ).
[uredi] Primjeri
Radi ilustracije navodimo par rečenica na izvornom crnogorskom jeziku s prijevodom na bosanski:
"Śastanak je dura' tri ure." (Ś=Sj)
U prijevodu na bosanski rečenica glasi:
"Sastanak je trajao tri sata."
"Bidzin iźede koźetinu iz brondzina." (ź=zj)
U prijevodu na bosanski je:
"Pas pojede kozije meso iz bronzane posude."
"Metni kušin i lencun u koćetu."
Prijevod na bosanski:
"Stavi jastuk i čaršaf u krevet."
"Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin."
Prijevod na bosanski:
"Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na sto."
"Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše."
Prijevod na bosanski:
"Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali."
[uredi] Rasprava
Zanimljivo je istaknuti da Srbi Njegoša i "Gorski Vijenac" svojataju i pored toga što je uz njihovo izdanje obavezan pozamašan rječnik "nepoznatih riječi i izraza". Nasuprot tome, običan Crnogorac razumije "Gorski Vijenac" bez ikakvog rječnika. Ovo je još jedan primjer u prilog tvrdnjama o posebnosti crnogorskoga jezika.
