George Gordon Byron
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
-
- Byron preusmjerava ovdje. Za druge Älanke o istoimenom pojmu, pogledajte Byron (Ävor).
George Gordon Noël Byron (Džordž Gordon Noel Bajron) (London 22. januar 1788. - 19. april 1824.), engleski pjesnik.
[uredi] Biografija
George Gordon Noël Byron ili kraće - Lord Byron roÄ‘en je u londonskoj ulici Holles. Od roÄ‘enja Byron je hrom na jednu nogu. Njegov otac John Byron vukao je porijeklo od stare normanske obitelji, a Äiji je nastariji poznati Älan Ralph de Buron, zajedno s Williamom OsvajaÄem doÅ¡ao u Englesku. Byronov otac se prvi put oženio 1778. godine s Lady Conyers, markizom od Camarthena i s njom imao dvije kćerke. MlaÄ‘oj je bilo ime Augusta. Lady Conyers, prva supruga Byronova oca, umire dvije godine nakon poroda. Druga supruga Johna Byrona bila je Catherine Gordon od Gighta. Ona je bila potomak Jamesa I Å kotskog te stoga pretjerano taÅ¡ta i pomalo histeriÄna žena. Iz njenog braka s Johnom Byronom rodio se George Gordon Noël Byron.
Od 1790. do 1794. godine Byron boravi u Aberdeenu. Tada se javljaju prve tegobe s deformiranom nogom. U petoj godini se veoma strastveno zaljubljuje u djevojÄicu Mary Duff. U desetoj godini naslijedio je titulu lorda i posjed Newstead Abbey. Mladić Byron se od 1801. do 1805. godine Å¡kolovao u Harrowu. Tu se zaljubljuje u nećakinju Margaret Parker, a zatim u Mary Anne Chaworth. Zar mislite da bih ja ikada mogla iÅ¡ta osjećati prema tom Å¡epavom djeÄaku, izjavila je ona jedne veÄeri svojoj dadilji. Te njezine rijeÄi, koje je Byron iz prikrajka Äuo, ostavile su dubok trag u njegovoj psihi. Desetak godina kasnije na Ženevskom jezeru Byron u pjesmi San (The Dream) govori o toj svojoj ranoj ljubavi.
Nakon zavrÅ¡etka Å¡kolovanja u Harrowu od 1805. do 1808. godine Byron studira u Cambridgeu na Trinity Collegu. Godinu dana prije zavrÅ¡etka Å¡kolovanja Byron objavljuje zbirku Sati dokolice (Hours of Idleness), prepravljenu verziju mladenaÄke zbirke Juvenile Poems. Byronu je tada 18 godina. Zbirku je potpisao pseudonimom Maloljetnik (A Minor). Knjiga je doživjela oÅ¡tre kritike tadaÅ¡njih kritiÄara. Godine 1809. Byron postaje Älan Gornjeg doma. Iste godine kao odgovor na loÅ¡e kritike upućene njegovoj prvoj zbirci Byron piÅ¡e satiru Engleski pjesnici i Å¡kotski kritiÄari (English Bards and Scott Reviewers). U junu odlazi na put po Portugalu, Å paniji, GrÄkoj, tadaÅ¡njoj Albaniji i Bliskom istoku. U Janini (GrÄka) poÄinje pisati Childea Harolda. Prilikom odlaska iz Engleske u newstadskoj opatiji priredio je pijanku na kojoj je kao pehar služila lubanja nekog odavno preminulog fratra. U stihovima namijenjenim toj lubanji Byron hamletovski naglaÅ¡ava da je mrtvacu draži dodir usana nego dodir crva.
Dvije godine kasnije Byron se vraća u Englesku gdje je stigao dan nakon smrti svoje majke, 2. augusta 1811. Iste godine nastaju Natuknice iz Horacija (Hints from Horace) i Minervino prokletstvo (Course of Minerva). Mladi lord se 1813. godine upoznaje s Annom Issabelle (Annabelle) Milabanke i prosi je prvi put. Godinu dana kasnije objavljenja su mu djela: Gusar (The Corsair), Oda o padu Napoleona Bonapartea (Ode on the Fall of Napoleon Bonaparte) i Lara. Byronova popularnost zahvaljujući tim djelima vrtoglavo raste. U Londonu se te godine u jednom danu prodalo 13.000 primjeraka Gusara. Iste godine Annabella prihvaća Byronovu braÄnu ponudu. Sljedeće godine (1815.) Byron se ženi svojom izabranicom. U novembru iste godine na svijet dolazi Augusta, Byronova kćerka. Neposredno nakon njenog roÄ‘enja, Byrona napuÅ¡ta supruga optužujući ga zbog incestuozne ljubavi s polusestrom Augustom.
Godinu dana nakon zakljuÄenja braka (1816.) Byron se razvodi od supruge i pod pritiskom javnosti 25. aprila napuÅ¡ta Englesku te odlazi u Å vicarsku. Na Ženevskom jezeru sreće P.B. Shelleya koji tamo boravi sa svojom nevjenÄanom suprugom Mary Godwin i njezinom sestrom Jane Clairmont. Ona je joÅ¡ u Londonu Äeznula za Byronom te mu je iste godine rodila kćerku Allegru. Byron se nakon toga nastanio u Veneciji gdje se prepuÅ¡ta Äarima razuzdanog života tog grada. Tamo Byron vodi ljubav s 22-godiÅ¡njom kćerkom mletaÄkog trgovca, a zatim i s Margheritom Cogni. Ona je bila prekrasna, nepismena i strahovito ljubomorna žena, supruga nekog pekara. Godine 1817. Byron je u Ferrari, a već sljedeće godine ponovo u Veneciji. Tu u aprilu 1819. upoznaje svoju veliku ljubav; 16-godiÅ¡nju groficu Teresu Guiccioli, roÄ‘enu Gamba, udanu za 60-godiÅ¡njeg grofa Guicciolija. Iz Venecije Byron odlazi u Ravennu. Godinu dana kasnije (1820.) Byron piÅ¡e tragediju Marino Faliero i poemu Danteovo proroÄanstvo (The Prophercy of Dante) koju posvećuje Teresi Guiccioli.
Sljedeće godine Byron odlazi iz Ravenne u Pisu. Grof Guiccioli u meÄ‘uvremenu se usprotivio ljubavi svoje supruge i Byrona, a nakon Äega se i razveo od nje. Kako je sva obitelj Gamba pripadala karbonarima Teresa je Byrona uvela u njihov krug. Zbog svoje privrženosti i saradnje s karbonatima Byron je protjeran iz Pise te je 1822. godine, u septembru, preÅ¡ao u Genovu. Iste godine pored ostalih djela, nastaje ViÄ‘enje straÅ¡nog suda (The Vision of Judgement) - parodija na istoimenu pjesmu Byronova savremenika Roberta Southeya koji u uvodu svoje pjesme A vision of Judgement (1821.) traži od engleske vlade da zabrani Byronove knjige, a Byrona naziva osnivaÄem i poglavarom sotonske Å¡kole. Nakon 14. jula 1823. Byron iz Geneve kreće u GrÄku i 4. augusta iskrcava se u Kefaloniji kako bi se pridružio grÄkim ustanicima. Umrijećemo ovdje ili marcijalno ili moÄvarno, pisao je tada Byron. Tu je proveo pet mjeseci, a zatim se u Missolughiju pridružio voÄ‘i grÄkog ustanka Maurocordatu.
Godine 1824. Byron piÅ¡e XV. i XVI. pjevanje Don Juana i pjesmu Na danaÅ¡anji dan navrÅ¡avam 36-u godinu. (On this Day I Complete My Thirtysixth Year). Pjesma je napisana 22. januara, a već 19. aprila Byron umire od groznice koju je dobio desetak mjeseci ranije. Byronovo tijelo preneÅ¡eno je u Englesku. Pokopan je u Hucknellu, malom selu blizu Newstead Abbeya. Njegova polusestra Augusta na grob mu je postavila ploÄu sa sljedećim natpisom:
- Pod ovim lukom
- Gdje mnogi njegovi preci
- I njegova majka poÄivaju
- Pokopani
- Snivaju ostaci
- GEORGEA GORDONA NOËLA BYRONA.
- Lord Byron od Rochdatea
- U grofoviji Lancaster
- Autor hodoÄašća Childea Harolda
- Rođen je u Londonu dana
- 22. januara 1788.
- Umro u Missolughiju u Zapadnoj
- GrÄkoj dana
- 19. aprila 1824.
- U plemenitom poduhvatu
- Da ponovo uspostavi put drevnoj slobodi
- I proslavi je.
- Njegova sestra plemenita
- AUGUSTA MARY LEIGH
- U njegovu uspomenu ovu ploÄu postavi.