Slovio

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Slovio je pisani i govorni umjetni jezik stvoren od strane Slovačkog lingvista Marka Hucka, koji ga je objavio na Internetu 2001 godine. Slovio je međunarodni sporedni jezik stvoren za bolje razumijevanje između svih Slavenskih naroda.

Ime Slovio dolazi od predslavenske riječi koja znači slovo. Do decembra 2005 godine Slovio rječnik je sadržavao oko 33 000 riječi.

Sloviova gramatička načela su slična kao u esperantu (unificirana imenica, pridjevski i glagolski nastavci, bez sklonidbe). Međutim, rječnik je izveden iz najzajedničkijih riječi slavenskih jezika. Prema Hucku, slovio razumije preko 400 milijuna ljudi širom svijeta, bez prethodnog učenja tog jezika.

[uredi] Abeceda

Latinica		Ćirilica		zvuči kao...
A	a	А	а
B	b	Б	б
C	c	Ц	ц
Cx	cx	Ч	ч	ć u bosanskom
D	d	Д	д
E	e	Е	е
F	f	Ф	ф
G	g	Г	г
Gx	gx	ДЖ	дж	dž u bosanskom
H	h	Х	х
I	i	И	и
J	j	Й	й
K	k	К	к
L	l	Л	л
M	m	М	м
N	n	Н	н
O	o	О	о
P	p	П	п
R	r	Р	р
S	s	С	с
Sx	sx	Ш	ш	š u bosanskom
T	t	Т	т
U	u	У	у
V	v	В	в
Z	z	З	з
Zx	zx	Ж	ж	ž u bosanskom

Dodatna slova:

Latinica		Ćirilica		zvuči kao...
Hq	hq			h u bosanskom
Hx	hx			kao njemačko ch u Bach ili španjolsko j u Juan
X	x	Кс	кс	ks u bosanskom
Wx	wx	Щ	щ	šč
Q	q			kao meki glas, koji omekšava prethodni suglasnik

[uredi] Brojevi

Broj:	0	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	20	30	100	1000
Slovio:	nul	din	dva	tri	cxtir	piat	sxes	siem	vos	dev	des	dvades	trides	sto	tisicx

[uredi] Primjer teksta na Slovio jeziku

Slovio es novju mezxunarodju jazika ktor razumijut cxtirsto milion ludis na celoju zemla. Ucxijte Slovio tper!

Словио ес новйу межународйу йазика ктор разумийут чтирсто милион лудис на целойу земла. Учийте Словио тпер!

Slovio je novi međunarodni jezik kojeg razumije 400 milona ljudi na svijetu. Nauči Slovio odmah!

[uredi] Vanjski linkovi

Slavenski jezici
Istočnoslavenski	bjeloruski \| staroruski † \| staronovgorodski dijalekt † \| ruski \| istočnorusinski \| starobjeloruski † \| ukrajinski
Zapadnoslavenski	češki \| kašupski \| knaanski † \| donjolužičkosrpski \| zapadnorusinski \| polabski † \| poljski \| pomorjanski † \| slovački \| slovinački † \| gornjolužičkosrpski
Južnoslavenski	banatskobugarski \| bosanski \| bugarski \| gradišćanskohrvatski \| crkvenoslavenski \| hrvatski \| makedonski \| moliškohrvatsko narječje \| crnogorski \| starocrkvenoslavenski † \| srpski \| srpskohrvatski jezik † \| slavenski (Grčka) \| slovenski
Ostali	praslavenski † \| russenorsk † \| slavenosrpski † \| slovio
	^†Izumrli jezici