Ruski jezik
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ruski jezik русский язык |
|
| Države govorenja: |
Rusija; Bjelorusija, Estonija, Kazahstan, Kirgistan, Letonija, Ukrajina |
| Regije govorenja: |
Evropa, Azija |
| Broj govornika: | oko 180 miliona |
| Rang: | |
| Jezična porodica: | indoeuropski
|
| Službeni status | |
| Služben u: | Rusija; Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Ukrajina |
| Regulatori: | |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | ru |
| ISO 639-2: | rus |
| SIL | RUS |
| Vidi također: Jezik | Popis jezika | |
Ruski jezik je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na narječju Moskve.
Ruskim kao materinjim jezikom govori oko 180 miliona ljudi, od kojih oko 130 miliona živi u Rusiji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiški) te ukrajinskoj Autonomnoj Republici Krim (uz ukrajinski). U ovim i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza ruski je materinji jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se koristi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 miliona ljudi.
Sadržaj |
[uredi] Pismo
Ruski se piše ćirilicom, izvedenom u 10. vijeku iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, i Bjelorusi.
Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne bosanske ekvivalente:
| Аа
a |
Бб
b |
Вв
v |
Гг
g |
Дд
d |
Ее
(j)e |
Ёё
(j)o |
Жж
ž |
Зз
z |
Ии
i |
Йй
j |
| Кк
k |
Лл
l |
Мм
m |
Нн
n |
Оо
o |
Пп
p |
Рр
r |
Сс
s |
Тт
t |
Уу
u |
Фф
f |
| Хх
h |
Цц
c |
Чч
č |
Шш
š |
Щщ
šč |
Ъъ
(1) |
Ыы
i |
Ьь
(2) |
Ээ
e |
Юю
ju |
Яя
ja |
1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.
2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.
[uredi] Glasovi
Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u bosanskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:
| palatalizirajući | Я | Е | Ё | Ю | ||
| nepalatalizirajući | А | Э | О | У | Ы | И |
Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u bosanskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).
Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.
[uredi] Zanimljivosti
Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".
[uredi] Vanjski linkovi
- Wikipedia na ruskom jeziku ((ru))
| Slavenski jezici | |||
| Istočnoslavenski | bjeloruski | staroruski † | staronovgorodski dijalekt † | ruski | istočnorusinski | starobjeloruski † | ukrajinski | ||
| Zapadnoslavenski | češki | kašupski | knaanski † | donjolužičkosrpski | zapadnorusinski | polabski † | poljski | pomorjanski † | slovački | slovinački † | gornjolužičkosrpski | ||
| Južnoslavenski | banatskobugarski | bosanski | bugarski | gradišćanskohrvatski | crkvenoslavenski | hrvatski | makedonski | moliškohrvatsko narječje | crnogorski | starocrkvenoslavenski † | srpski | srpskohrvatski jezik † | slavenski (Grčka) | slovenski | ||
| Ostali | praslavenski † | russenorsk † | slavenosrpski † | slovio | ||
| †Izumrli jezici | |||
