Vektorska grafika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Slika u rasterskom formatu (.jpg)

Slika pretvorena u vektorski format, ali opet snimljena kao rasterski (.jpg) radi prikazivanja na stranici

Vektorska grafika ili geometijsko oblikovanje (eng. Vector graphics, geometric modeling) je način prikazivanja slike pomoću geometrijskih oblika kao što su tačke, linije, krive i poligoni, a koji su temeljeni na matematičkim jednačinama.

U principu, vektorski oblici se mnogo lakše pamte nego zahtjevne rasterske (bitmap) slike. Skoro svi današnji računarski grafički prikazi prevode vektorsku sliku u rasterski format. Rasterska slika je pohranjena u memoriju i sadrži podatke za svaki pojedinačni piksel neke slike. Pojam vektorska grafika je većinom korišten u kontekstu dvo-dimenzionalne računarske grafike. Skoro svako 3D prikazivanje je izvršeno pomoću 2D vektorske tehnike (pomoću tačaka, linija i poligona).

[uredi] Crtanje i prednosti

Vektorska grafika je dobra za uklanjanje nepotrebnih detalja sa neke fotografije. Na ovoj slici je prikazano kako se vektorska grafika može dobro upotrijebiti u informacijskoj grafici i prikazivanju linijske umjetnosti

Kao primjer, razmotrimo krug nekog radiusa r. Glavni podaci koje računarski program treba da zna kako bi isrctao krug su:

radius r
koordinatnu poziciju centralne tačke kruga
stil i boju linije (može biti i providna)
stil i boju punjenja objekta (može biti i providno)

Prednosti ovakvog načina crtanja nad rasterskom grafikom:

Ovako mala količina informacija omogućuje mnogo manju veličinu datoteke
Mogućnost približavanja (zoom) bez gubitka na kvaliteti
Sve ove informacije su zapamćene i mogu se kasnije mijenjati, to znači da micanje, razmjeravanje, okretanje i popunjavanje itd. ne smanjuje kvalitet crteža kao kod rasterske slike

[uredi] Jednostavni geometrijski oblici

Linije
Poligoni
Krugovi i elipse
Bézier krive
Tekst (računarski fontovi kao TrueType su nastali od Bézier krivih)

[uredi] Vektorske radnje

Vektorski grafički programi obično omogućuju okretanje, micanje, sažimanje, povećavanje, iskrivljavanje i ostale preobražaje objekata, kao i mijenjanje z-redoslijeda i povezivanje jednostavnih objekata u više komplikovanih. Zahtjevnije preobrazne uključuje i boolove operacije (unija, razlika, presjek, itd.).

Vektorska grafika je savršena za jednostavne ili složene crteže koji ne trebaju biti foto realistični. Na primjer, PostScript i PDF stranice koriste jezik vektorskog grafičkog modela.

[uredi] Također pogledajte

Kao što se vidi, ljiljan nije iscrtan odjednom niti iz jednog dijela. Povezivanjem više geometrijskih oblika dobivamo mnogo komplikovaniji oblik. Konačno od raznih oblika, dobijamo završni crtež koji se može pretvoriti u čitljivi rasterski format