Dinosauri
Izvor: Wikipedija
|
Dinosauri Status zaštite: Fosili |
||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Replika Tyrannosaurus rexa
|
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
|
||||||||
|
Dinosauri su su bili najveće životinje na svijetu. Apsolutno su vladali ovim planetom 175.000.000 godina. Pojavili su se prije 220.000.000, a nestali prije 65.000.000 godina. Riječ dinosaur zapravo znači "strašni gušter". Dinosaur supersaurus bio je biljožder i najveća životinja koja je ikad živjela na Zemlji. Većina su bili biljožderi, uz nekolicinu mesoždera među kojima je nastrašniji bio tyrannosaurus (gušter tiranin) - mogao je narasti do visine od 6 metara bio je najveći i najkrvoločniji mesožder ovog planeta. Njegova anatomija je dosta zanimljiva. Njegove prednje noge su bile izrazito male nasprem stražnjih. Imao je veliki rep koji mu je pomagao da uspravno hoda. Drugi strašan mesožder je bio Alosaur (gušter koji skače). Njegove snažne stražnje noge služile su da skače za plijenom. No nije bio ni približno opasan kao tiranosaur. Ostale kopnene životinje su razvile zaštitne oklope, kao što je triceraptos. Triceraptos je bio biljojed kao i brontosaurus (dugacak oko 22 metra) i diplodoccus ( koji je narastao cak i do 27 metara). Postoje i mnoge druge vrste kao što su stegosaur, brahiosaur, titanosaur, stirakosaur, koritosaur i dr. No osim kopnenih, bilo je i gmazova koji su živjeli u moru. Tako je na primjer pleziosaur (mesojed). Bio je dugačak čak do 15 metara. Imao je izrazito dugačak vrat. Druga skupina velikih morskih gmazova je ihtiosaur ( dugačak do 10 metara). Kao i pleziosaur, bio je potomak kopnenih gmazova. Još je uvijek udisao zrak, pa nije mogao biti dugo pod vodom. Treća skupina vodenih gmazova su mosasauri. Bili su različitih veličina od 1 pa do 20 metara dužine. Pleziosauri, ihtiosauri i mosasauri izumrli su potkraj doba gmazova. Neki gmazovi su se prilagodili životu u zraku. To su pterosauri (krilati gušter). Neki ma je raspon krila iznosio i desetak metara. Mnogi pterosauri su se zvali i pterodaktili (prstokrilci). Posljednji pterosaur je bio pteranodon. Njegov nestanak znacio je i kraj tih letećih gmazova.
Robert Plot, engleski prirodoslovac, otkrio je 1667. prvu kost dinosaura. Tada su ljudi mislili da je svijet nepromjenljiv. Znanstvenici su smatrali da se radi o kosti nekoga slona ili čak diva. 145 godina poslije, žena engleskog liječnika, Mantella, nalazi ogromne zube u hrpi kamenja. Mantell je sakupio toliko fosila da je svoju kuću pretvorio u muzej. Vidjeli su te velike zube i nisu znali odrediti kome pripadaju. Njegovi pomagači, znanstvenici, zaključili su da se radi o velikim sisavcima. Mantell je primijetio da ti ogromni zubi sliče zubima južnoameričkih leguanima (Iguanidae). Pomislio je da su to zubi fosilnog guštera kojeg je nazvao iguanodon-engleski: "leguanov zub". Znanstvenici su mislili da je riječ o zubima nekog krokodila ili nosoroga.
Konačno, 1841. godine, veliki stručnjak Richard Owen prvi put potvrđuje da je riječ o davno nestalim gmazovima. Nazvao ih je dinosauri što na grčkom znači "strašni gušteri". Otada su dinosauri popularni.
[uredi] Povezani članci
Izumiranje dinosaura
Nedovršeni članak Dinosauri koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
