Gmazovi
Izvor: Wikipedija
| Gmazovi | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Australski vodeni zmaj, Physignathus lesueurii
|
||||||||
| Sistematika | ||||||||
|
||||||||
|
|
||||||||
podrazred Anapsida
|
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka. Kao filogenetički takson ili kao zatvorena razvojna grupa, trebali bi sadržavati i ptice. Ovdje se obrađuje svrstavanje u gmazove prema klasičnoj podjeli koja ne odgovara prirodnom grupiranju, jer oni nisu svi potomci zadnjih zajedničkih predaka.
To su hladnokrvne životinje, imaju rep, kožu s rožnatim ljuskama i uglavnom s četiri noge i pet prstiju. Iznimka su zmije kod kojih su se noge povukle. Svi gmazovi dišu plućima. Srce gmazova sastoji se od jedne klijetke i 2 pretklijetke, no kod krokodila srce ima 2 klijetke i 2 pretklijetke. Krvotok im je zatvoren. Legu jaja ili rađaju žive mlade (ovoviviparnost kao npr. planinska gušterica), a razvijaju se direktno, što znači bez larve kao razvojnog međuoblika. To su ektotermne i poikilotermne životinje, koje temperaturu tijela koliko je to moguće, određuju svojim ponašanjem.
Znanost koja se bavi gmazovima naziva se herpetologija. Znanje o njihovoj njezi i uzgoju u terarijima naziva se vivaristika.
[uredi] Razvojna povijest
Razvojno, gmazovi i ptice vode porijeklo od kralježnjaka s nekim obilježjima koje još i danas imaju vodozemci. Važna razlika je da vodozemci nemaju amnion koji obavija [embrio]] tijekom razvoja. Ostali kopneni kralježnjaci se prema tom obilježju nazivaju amniotima. Za razliku od vodozemaca, amnioti više nisu vezani u razmnožavanju za vodu, a i općenito su bolje prilagođeni životu u suhom okolišu.
Amnioti se razdvajaju na dvije grane koje se razlikuju prema broju bočnih otvora na lubanji u predjelu sljepoočnice (temporalni otvor). Amnioti s jednim bočnim otvorom nazivaju se sinapsida (jedan otvor), a s dva diapsida. Praamnioti nisu imali nijedan otvor, pa ih se naziva anapsida. Od diapsida potječu dinosauri kao i danas izumrli pterosauri. Prema najnovijim spoznajama, kao jedini i danas živući pretstavnici dinosaura smatraju se ptice.
Do danas nije nedvosmisleno utvrđeno mjesto koje u sistematici pripada kornjačama. Njihova lubanja nema bočnih otvora, pa se zbog toga ova grupa svrstava u anapside. Neki paleontolozi smatraju, da su se kornjače razvile od diapsida koje su naknadno reducirale ove otvore. Prema položaju njihove vratne arterije i postojanju aorte, danas ih se svrstava u gmazove kao sestrinska grupa. No do sad nađeni fosili ne omogućuju definitivno objašnjenje.
[uredi] Sistematika
Verzija 1 (klasična verzija): obuhvaća i kornjače kao podrazred (Anapsida) U ovom obliku gmazovi su potpuno umjetna skupina, jer su isključeni kako sinapside (sa sisavcima) tako i ptice:
- "Gmazovi" ("Reptilia")
- Anapsida
- Kornjače (Testudinata ili Chelonia)
- Romeriida
- Diapsida
- Gušteri (Sauria)
- Lepidosauromorpha
- Ljuskaši (Squamata)
- Rhynchocephalia
Filogenetski prikaz Sauropsida (verzija 1)
- 2 porodice premosnika (Sphenodontidae)
- Arhosauromorfa (Archosauromorpha]]
- Lepidosauromorpha
- Gušteri (Sauria)
- Diapsida
- Anapsida
Verzija 2: Kornjače kao sestrinska grupa Arhosaura, "gmazovi" i ptice kao Sauropsida
U verziji 1 gmazovi još uvijek ne predstavljaju potpunu prirodnu grupu jer ne uključuje ptice. Alternativna verzija 2, Sauropsida, koja uključuje i ptice kao dio dinosaura je pravi takson:
- Sauropsida
- Lepidosauromorpha
- Ljuskaši (Squamata)
- Sphenodontida ili Rhynchocephalia s premosnicima (Sphenodontidae)
- Archosauromorpha
- Lepidosauromorpha
Skupine gmazova koje danas žive:
- U pragmazove spadaju premosnici, koje se smatra živim fosilima.
- Krokodili žive u toplim krajevima, pretežno u slatkoj, ali neke vrste i u slanoj vodi. Sve vrstesu grabežljivci, opasni i za ljude. Imaju vrlo tvrd tjelesni oklop.
- Kornjače imaju oklop građen od sraslih kostiju i rožnatog pokrova. Nemaju zube.
- Ljuskaši nemaju koštani oklop. Njihove ljuske su rožnata koža. Kako se ne prilagođava rastu organizma, moraju se tijekom života više puta "presvlačiti.
