Ekvador
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: La Paz y el Bienestar, la Gloria y el Triunfo (španjolski: "Mir i blagostanje, slava i trijumf") |
|||||
Himna: Salve, Oh Patria | |||||
Službeni jezik: | španjolski (govore se i kečuanski i drugi indijanski jezici) | ||||
Glavni grad: | Quito | ||||
Predsjednik: | Rafael Correa | ||||
Predsjednik Vlade: | Rafael Correa | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
71. po veličini 283.560 km² 8,8%% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2002.): - Gustoća: |
62. po veličini 13.183.978 36/km² |
||||
Neovisnost: | Od Španjolske 24. svibnja 1822. | ||||
Valuta: | američki dolar1 (100 centa) | ||||
Vremenska zona: | UTC -5 (-6 na otočju Galapagos) | ||||
Internetski nastavak: | .ec | ||||
Pozivni broj: | 593 | ||||
(1) do 2000. sucre |
Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana. Graniči na sjeveroistoku s Kolumbijom i na jugoistoku s Peruom.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Kada su Inke u 15. stoljeću osvojili današnji Ekvador i uključili ga u svoje carstvo u njemu su već dugo postojale napredne staroameričke kulture. Španjolska je zauzela ovo područje 1534. godine i novi su doseljenici postali društvena elita. Indijanci su ubrzo desetkovani zaraznim bolestima, a bili su i prisiljavani na rad za Španjolske veleposjednike.
Godine 1822. Ekvador dobiva neovisnost od Španjolske i postaje dio Velike Kolumbije pod vodstvom Simona Bolivara. Ova se država 1830. raspada na Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador.
Devetnesto stoljeće je u povijesti Ekvadora poznato po slabosti države i nestabilnosti. Do liberalne pobune Eloy Alfaroa 1895. zemljom uglavnom vladaju predsjednici povezani s Katoličkom crkvom.
Između 1904. i 1942. Ekvador u ratovima sa susjedima gubi velik dio teritorija. Najveći i najvažniji bio je rat s Peruom 1941. godine koji je formalno završen tek 1998. kada je Ekvador priznao gubitak svojih istočnih područja.
[uredi] Vlast
Predsjednik, potpredsjednik i članovi kongresa biraju se na četri godine. Vlada ima petnaest ministarstva. Guverneri pokrajina i gradonačelnici biraju se izravno. Suce vrhovnog suda doživotno imenuje kongres.
[uredi] Politička podjela
Ekvador je podjeljen na 22 pokrajine (Provincia na španjolskom). Zajedno s njihovim glavnim gradovima, to su:
- Azuay (Cuenca)
- Bolívar (Guaranda)
- Cañar (Azogues)
- Carchi (Tulcán)
- Chimborazo (Riobamba)
- Cotopaxi (Latacunga)
- El Oro (Machala)
- Esmeraldas (Esmeraldas)
- Galápagos (Puerto Baquerizo Moreno)
- Guayas (Guayaquil)
- Imbabura (Ibarra)
- Loja (Loja)
- Los Rios (Babahoyo)
- Manabí (Portoviejo)
- Morona-Santiago (Macas)
- Napo (Tena)
- Orellana (Puerto Francisco de Orellana)
- Pastaza (Puyo)
- Pichincha (Quito)
- Sucumbios (Nueva Loja)
- Tungurahua (Ambato)
- Zamora-Chinchipe (Zamora)
[uredi] Zemljopis
Ekvador se nalazi u zapadnom dijelu Južne Amerike, između Perua i Kolumbije. Ukupna površina Ekvadora je 283.560 km². Od toga je 276.840 km² kopnena površina, a 6.720 km² voda. Čuveno otočje Galápagos dio je Ekvadora.
Ekvador ima obalu na Tihom Oceanu u dužini od 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Planina Chimborazo je najviša planina u zemlji, visoka 6.267 m, dio Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, nalazi se u Ekvadoru.
Ekvador se dijeli na četri zemljopisna područja: otočje Galapagos, La Costa, La Sierra, i El Oriente. La costa na Špnajolskom znači obala, i nalazi se u zapadnom Ekvadoru. La sierra je središnji dio zemlje poznat po planinama, dok se u El Orienteu na istoku nalaze kišne šuma Amazone.
[uredi] Gospodarstvo
Nafta, koje u Ekvadoru ima dosta, je u dvadesetom stoljeću bila temelj gospdarstva. Važni su i prehrambeni proizvodi poput banana i šećera. Godine 2000. valuta Ekvadora postaje američki dolar u nadi da bi se mogla ublažiti tadašnja ekonomska kriza. Odonda ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Gospodarski problemi uvelike su utjecali na ekvadorsku politiku u prvoj polovici desetljeća.
[uredi] Stanovništvo
Najveća etnička grupa su mestici (mješavina bijelaca i indijanaca) koji čine 65% stanovništva. Slijede indijanci s 25%, a poslje njih su bijelci sa 7% ukupnog stanovništva. Godine 2003. čak 35% stanovništva je bilo mlađe od 14 godina. Pismeno je 92.5% Ekvadoraca.
[uredi] Kultura
Kao i u mnogim drugim južnoameričkim zemljama kultura Ekvadora je kombinacija španjolske i kulture indijanaca. Osjećaju se i utjecaji kulture afričkih robova. 95% Ekvadoraca su katolici. Najpoznatiji segment ekvadorske kulture je glazba, ali zemlja je imala i nekoliko čuvenih južnoameričkih pisaca i umjetnika.
[uredi] Vanjske poveznice
Argentina • Bolivija • Brazil • Čile • Ekvador • Gvajana • Kolumbija • Panama • Paragvaj • Peru • Surinam • Urugvaj • Venezuela
Ostali teritoriji:
Falklandski Otoci • Francuska Gvajana • Južna Georgija i otočje Južni Sandwich
Andora • Angola • Argentina • Bjelokosna Obala • Bolivija • Brazil • Čile • Dominikanska Republika • Ekvador • Filipini • Francuska • Gvatemala • Gvineja Bisau • Haiti • Honduras • Italija • Kolumbija • Kostarika • Kuba • Meksiko • Moldavija • Monako • Mozambik • Nikaragva • Panama • Paragvaj • Peru • Portugal • Rumunjska • San Marino • Sveti Toma i Princip • Senegal • Španjolska • Urugvaj • Venezuela • Zelenortska Republika
Antigva i Barbuda • Argentina • Bahami • Barbados • Belize • Bolivija • Brazil • Čile • Dominika • Dominikanska Republika • Ekvador • Grenada • Gvatemala • Gvajana • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kolumbija • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Paragvaj • Peru • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Sveti Kristofor i Nevis • Surinam • Trinidad i Tobago • Urugvaj • Venezuela