Dominikanska Republika

Izvor: Wikipedija

Dominikanska Republika
República Dominicana


(Zastava)	(Grb)

Geslo: Dios, patria, libertad
(španjolski, "Bog, domovina, sloboda")

Himna: Quisqueyanos valientes

Službeni jezik:

španjolski

Glavni grad:

Santo Domingo

Predsjednik:

Leonel Fernández

Predsjednik Vlade:

Leonel Fernández

Površina:
- ukupno:
- % vode:

138. po veličini
48.730 km²
1,6%

Stanovništvo:
- ukupno (2004.):
- Gustoća:

86. po veličini
8.833.634
181/km²

Neovisnost:

od Haitija
27. veljače 1844.

Valuta:

dominikanski peso
(100 centavosa)

Vremenska zona:

UTC -4

Internetski nastavak:

.do

Pozivni broj:

1-809

Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniola i graniči sa Haitijem. Dominikansku republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.

[uredi] Povijest

Glavni članak:Povijest Dominikanske Republike

Otok Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao otok, je ubrzo istrijebljen. Od 1503 španjolci dovoze na otok crnce-robove. Francuzi i Španjolci su 1697 podijelili otok. 1795. godine Španjolska se odrekla svog dijela otoka. 1822-1844 cijeli je otok Hispaniola ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. 1844 Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno odvojio. 1930-1961, diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu.1965 SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere, 1966-1978.

[uredi] Politika

Glavni članak:Politika Dominikanske Republike

Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt. Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.

[uredi] Pokrajine

Glavni članak:Pokrajine Dominikanske Republike

[uredi] Zemljopis

Glavni članak:Zemljopis Dominikanske Republike

Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.

[uredi] Ekonomija

Glavni članak:Ekonomija Dominikanske Republike

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999 bila 13,8%.

[uredi] Demografija

Glavni članak:Demografija Dominikanske Republike

Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.

Dobna struktura: